• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • STOPU PO STOPU
    autor: Miljenko Stoji─ç

     Stopu po stopu (pjesme), Miljenko Stoji─ç, Naklada DHK HB, Mostar i Matica hrvatska, Vrgorac 2016. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 130. Urednik: Ljubo Krmek, a recenzenti Zdravko Kordi─ç i Antun Lu─Źi─ç. Za nakladnike Šimun Musa i ┼Żeljko Primorac.

    Ovo je deveta knjiga istaknutog knji┼żevnika Miljenka Stoji─ça u njegovoj bogatoj biografiji koja uz pjesništvo obuhva─ça i prozu kako za odrasle tako i za djecu.

     

    SA┼ŻETE MISLI
    autor: Ivan Bradvica

     Sa┼żete misli (aforizmi), Ivan Bradvica, Vidici d.o.o., Zagreb i DHK HB, Mostar, 2016. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 132. Urednik: Davorin Lovri─ç, a recenzenti Mate Kova─Źevi─ç i Mate Nedi─ç. Naslovnica i oblikovanje: Mladen Bradvica.

    “Svašta pada na pamet onome kojem ništa ne upada u usta” zapam─çena je misao iz mojih studentskih dana kojoj ne znam auktora.─îesto je se sjetim. Sad kad sam djed koji nikada nije gladovao objašnjava mi uzroke problema kod mnogih koje sam susretao u ┼żivotu. Kao mlad vjerovao sam u rije─Ź starijih. Prve rije─Źi: mama ili tata bile su mi naoko poznate. Nakon odrastanja i zrenja po─Źeo sam uo─Źavati što te rije─Źi sadr┼żavaju. Sad kad sam knji┼żevnik imam problema s rije─Źima ili onima koji misle da znaju što rije─Ź zna─Źi. Poznavati sadr┼żaj rije─Źi i onoga koji je daje s intonacijama i naglascima u kontekstu vremena zna─Źi biti pismoznanac ili tuma─Ź rije─Źi. ─îovjek kao ┼żivo civilizacijsko bi─çe ne mo┼że bez drugih ljudi i bez rije─Źi. Sam bi sve krojio po svome. To ne mo┼że ni jedan ─Źovjek jer je svaki ograni─Źen. Baštinu rije─Źi naslije─Ĺujemo upoznavanjem rije─Źi i dopunjujemo je. Osvijestiti sebe i civilizaciju kojoj se pripada u vremenu ispreplitanja  civilizacija rijetki ─Źine jer im za to treba dosta vremena u ┼żivotu. U hijerarhiji bilo koje ljudske zajednice je izvor zla kad je ─Źovjek iznad ─Źovjeka, a mo┼że biti izvor dobra kad je ─Źovjek uz ─Źovjeka. Oscilacije zajednice izme─Ĺu zla i dobra vje─Źno utje─Źu na pojedinca. Nadrasti pragmati─Źno svoju ograni─Źenost je mogu─çe poniranjem u dubinu duše uz istovremeni kriti─Źki  moralni sud svoje savijesti. Kao djed sam potomstvu ostavio spoznaje o temeljnim istinama naše civilizacije preko zbirki pjesama “Pjesma nade” te “Tragovi izvanzemaljca”. Sa”Sa┼żetim mislima” kao sukusom spoznaja htio sam dopuniti zbirke pjesama. Ovime sam naizgled ostavio prerazumljive rije─Źi.Varka je ako se olako shvate pa zaborave. Mnogi prolaze i prolazit ─çe kao da ne postoje radi njih. Preporu─Źam im vlastitu pjesmu “Vje─Źni temelj” da ju nau─Źe. (Ivan Bradvica, autor).

    U “Sa┼żetim mislima” tematski je pak rije─Ź o osobnoj ┼żivotnoj mudrosti pa ─Źak i filozofiji, koja je, kako sam ve─ç ranije naglasio, sukladna razmišljanju auktorova naraštaja. Ona u sebi, kao bitne sastavnice, nenametljivo ali iskreno i nepatvoreno nosi odrednice krš─çanskoga i hrvatskoga narodnog identiteta kao temeljnu i otpornu snagu ateisti─Źnom komunizmu s jedne i nadnacionalnom jugoslavenstvu s druge strane. Premda su u me─Ĺuvremenu pojmove komunizma zamijenili relativizam, agnosticizam i ostali globalni izmi, a na mjesto jugoslavenstva zasjele nove naddr┼żavne ideologije, Bradvi─Źina se filozofija u ovim kratkim i mudrim izrekama mo┼że sa┼żeti u tri “filije” – bogoljublje, ─Źovjekoljublje i domoljublje. To su, uz ostalo, vrijednosti koje se usvajaju u obiteljskom ozra─Źju, a kako je danas obitelj na ciljniku cijeloga niza protivnika i osporavatelja, dominantne vrijednosti iz Bradvi─Źina misaonoga svijeta i ┼żivotnoga iskustva svojevrsni su melem na rane našeg izmu─Źenog svijeta i društva. (Mate Kova─Źevi─ç).

    SAD JE NA REDU ─îOVJEK
    autor: Fabijan Lovri─ç

    Sad je na redu ─Źovjek/ Tani në rradhë është njeriu (pjesme), Fabijan Lovri─ç, Naklada DHK HB, Mostar, 2016. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 131. Recenzenti: prof. dr. sc. fra Andrija Niki─ç i dr. sc. mikrobiologije: Marko Jeli─ç.  Naslovnica, fotografija i oblikovanje: Gorica Lovri─ç.

    Na prvom mjestu zadovoljstvo je ─Źitati ovu Fabijanovu rukovet. Lovri─ç piše prodorno spoznajno, lako i razumljivo, izazovno i potresno, britko i istinito o ─Źovje─Źnoj naravi i ─Źovje─Źjem okolišu. Iz nje poput iz vulkanskog kratera izbija Svojim pjesni─Źkim doku─Źenjima stihotvori endemi─Źih biljaka ─Źitatelje spoznajno uzdi┼że više nego su se sami mogu vinuti, vodi dalje nego sami umiju iskora─Źiti. (Andrija Niki─ç).

    Danas je u Hrvatskoj registrirano 36 955 biljnih i ┼żivotinjskih vrsta, pretpostavlja se da ih ima oko 50 000 do 100 000. Od toga broja 1 135 vrsta su endemske, što bi jednostavnim rije─Źima zna─Źilo da je svaka 30 vrsta jedinstvena za naš okoliš.
    Upravo je to naglasio Fabijan Lovri─ç u svojim pjesmama, da imamo ono što drugi nemaju, da ┼żivimo tamo što drugi sanjaju. Dodao je još bogatstva onom što je samo po sebi prebogato
    . (Knin, listopad 2006. Dr. sc. mikrobiologije, Marko Jeli─ç).
     

     

    stu
    30
    Hommage u povodu dvadesete godišnjice smrti knji┼żevnika Vladimira Pavlovi─ça    U okviru "Knji┼żevne srijede" Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg-Bosne u Mostaru u srijedu je odr┼żan hommage hrvatskome pjesniku iz Hercegovine, velikanu pisane rije─Źi i bivšem predsjedniku Društva hrvatskih...
    U Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB u Mostaru nastavljeno je predstavljanje ─Źlanova Društva. Gost Knji┼żevne srijede ovoga je puta bio prof. dr. sc. Antun Lu─Źi─ç, pjesnik i raniji predsjednik DHK HB.  Dobro osmišljen i pripremljen program ispunili su, uz voditelja knji┼żevnika Ivana Bakovi─ça, profesorica Tina Laco te sam gost...
     U petak 18. studenoga 2016. odr┼żana je završna manifestacija Humskih dana poezije. Uz sudjelovanje dvadesetak pjesnika i prisutnost brojne publike u restoranu Staklo u Po─Źitelju prire─Ĺen je zanimljiv i sadr┼żajan program. Prije po─Źetka predstave pjesnici su zapalili svije─çe uz spomenik u Po─Źitelju, kao znak pijeteta za...
    Na Filozofrskom fakultetu Sveu─Źilišta u Mostaru u srijedu, 16. studenogau u 13 sati odr┼żana je ikavaka radionicia sa studentima koju je vodio  Antun Lu─Źi─ç i Irena Krumes sa Sveu─Źilišta iz Osijeka. U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa─Źe - Galerija kraljice Katarine u 18 sati uprili─Źeni su Filološki pogledi,...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Utorak, 15. studenog 2016.
    Petak, 11. studenog 2016.
    Ponedjeljak, 14. studenog 2016.
    Petak, 11. studenog 2016.
    ─îetvrtak, 10. studenog 2016.
    Srijeda, 09. studenog 2016.
    Srijeda, 09. studenog 2016.
    Srijeda, 09. studenog 2016.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 85-86