• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • ZADOM
    autor: Ljubo Krmek

    Zadom (pjesme), LJubo Krmek, Naklada DHK HB i Matica hrvatska, Mostar - Stolac, 2015., knji┼żnica Suvremenici, knjiga 119. Recenzenti Tina Laco i Domagoj Vidovi─ç. Naslovnica i ilustracije ak. kipar Nikola Njiri─ç. Portret autora: ak.sl. Mišela Boras.

    Ljubo Krmek, s punim se pravom mo┼że re─çi, posjeduje uistinu specifi─Źan odnos prema tradiciji u formalnom smislu. On je posu─Ĺuje, ali bez pateti─Źne intencije da joj se u potpunosti vrati. On ne odbacuje svje┼żinu, opuštenost, dinamiku i zaigranost modernog izraza, ali podsje─ça na va┼żnost štovanja tradicionalne strukture. ─îini se da Krmek gotovo eliotovskom panikom pokušava odr┼żati red u formalnom smislu jer bi napuštanje svake tradicije sugeriralo i raskid s tradicionalnim poimanjem  (vlastitoga) identiteta. I baš poput Eliota koji je odbijao slobodan stih jer vers libre za sobom nu┼żno povla─Źi liberal, Krmek tra┼żi i njeguje identitarnu stabilnost i sigurnost kroz melodioznost usmene knji┼żevnosti, kroz ritmi─Źku preciznost starih  pjesama, brojalica, jezi─Źnih igara... (Tina Laso).

    Ljubin je jezik ujedno pun „staronovotvorenica“, pu─Źkih izraza i misli stopljenih s krajolikom poput kamenoga spava─Źa  sljubljenoga s biljnim pokrovom do te mjere da ga više ni pastiri ne prepoznaju kao strano  tijelo. Ljubo se ne libi (Nije li on Libo Hrvat?) posegnuti ni za dijalektnim i etimološkim rje─Źnicima, pa je u ovoj zbirci  upotrijebio rije─Ź šarpantara koja mi se u─Źinila vedskom. Kad tamo, rije─Ź je dubrova─Źka i ozna─Źuje oluju s grmljavinom! U ovoj se zbirci Ljubo donekle  odmi─Źe od vlastitih bukolika te se kamenit (da ne re─Źem lapidaran) izri─Źaj u znatnijoj mjeri ─çuti tek u „Majušnicama“  (Zgodne li tvorenice!). Na moje pak p rve doticaje s njegovim pjesništvom upu─çuju pjesme okupljene pod podnaslovom „Posmrtnice“, svojevrstan razgovor sa sjenama preminulih pjesnika koji je vodio s Lucijanom Kordi─çem, Nikolom  Marti─çem, Draganom Šimovi─çem, Vladom Pulji─çem i Vladimirom Pavlovi─çem. (Domagoj Vidovi─ç).

     

     

     

     

    MOJE ─ćE U┼áI RASTI
    autor: Sre─çko Marijanovi─ç

     Moje ─çe uši rasti (pjesme), Sre─çko Marijanovi─ç, Naklada DHK HB Mostar i Matica hrvatsk Stolac, 2015. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga118. Recenzenti Ivan Bakovi─ç i Ljubo Krmek. Crte┼ż na naslovnici akademski slikar Josip Škrelj.

    IZME─ÉU DVA PSALMA
    autor: Marko Bošković

     Izme─Ĺu dva psalma (Izbor iz poezije), Marko Boškovi─ç, Naklada DHK HB Mostar i Matica hrvatska Stp─Źac. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga  117. izbor iz poezije Vojislav Vujanovi─ç. Recenzenti su Zdravko Kordi─ç i Fabijan Lovri─ç. Crte┼żi u knjizi: Vlado Pulji─ç.

    Boškovi─çevo pjesništvo mo┼żemo zamisliti na nekoj uzvisici, zelenoj gori, na svim mogu─çim prostorima, u vremenu bez vremena, tj. u vremenu i prostoru bezprostranstva, bez prošlosti i budu─çnosti! Ono je potencija koja se ostvaruje kroz redukciju jezika, kroz jezikovanje na vrhu jezika, ─Źega je pjesnik svjestan i u svakoj ─Źestici on se javlja neko─ç o─Źekivano, neko─ç neo─Źekivano, ─Źudesno; zagonetno - s ljudskim uzdahom utemeljena je njegova pjesma, ali ona je vrelo stvarnosti, izbija iz zbilje koju ne natkriljuje sjenka; ve─ç je ona vrenje koje budi pospane duhove. (Zdravko Kordi─ç).

    Kroz svu jednostavnost izri─Źaja, Boškovi─ç je opredijeljeni liri─Źar nametnutim mu usvojenim ritmom knji┼żevnim vremenom u kojem ┼żivi. On ne juri za bilo kakvim knji┼żevnim pravcima, on ima svoj ritam, svoju viziju ljepote i u toj domeni ostvaruje svoj pjesni─Źki svijet, upotpunjuje ┼żivotnu kreativnost i potrebu za ljepotom stvaranja. Jer što je ─Źovjek bez poriva stvaranja? A ako je to u odre─Ĺenom ritmu, prihvatljivom i prepoznatom, onda je to umjetnost koja ima smisao, ima te┼żinu, ima svoj alat i svoj zanat. A pjesništvo Marka Boškovi─ça ima sve to. (Fabijan Lovri─ç).
     

      Nakon kratke i teške bolesti, Petar Miloš je preminuo 25. kolovoza 2015. u 68. godini, u obiteljskome domu na Laticama. Pokop ─çe biti 26. kolovoza 2015. na crveni─Źkome groblju, u 16 sati. Petar Miloš ro─Ĺen je 18. srpnja 1948. godine u Crvenicama kraj Tomislavgrada. Školovao se u Seonici, Mesihovini, ─Éakovu...
    Skupština Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne odr┼żana je u subotu 27. lipnja u Galeriji Kraljice Katarine Hrvatskoga doma herceg Stjepan Kosa─Źa. U sklopu sve─Źanog programa u mostarskoj Katedrali slu┼żena je sveta misa zadušnica za preminule ─Źlanove Društva: Jakova Jeli─ça, Krešimira Šegu,...
    lip
    25
    Novosti
                      P O Z I V – O B A V I J E S T Poštovana kolegice, poštovani kolega Temeljem odluke Upravnog odbora Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne od 13. o┼żujka 2015. pozivam Vas da u subotu 27. lipnja 2015. u 11,00 sati sudjelujete u radu Redovite...
    U sklopu sve─Źanosti Dana op─çina ─îitluk, na prijedlog Povjerenstva za dodjelu priznanja u op─çini ─îitluk, Op─çinsko vije─çe je donijelo odluku da se najviše op─çinsko priznanje posthumno dodijeli preminulom pjesniku Krešimiru Šegi. Inicijativa za dodjelu priznanja potekla je od Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Ponedjeljak, 01. lipnja 2015.
    Ponedjeljak, 25. svibnja 2015.
    Ponedjeljak, 11. svibnja 2015.
    Ponedjeljak, 11. svibnja 2015.
    Srijeda, 06. svibnja 2015.
    Utorak, 28. travnja 2015.
    Ponedjeljak, 20. travnja 2015.
    Ponedjeljak, 20. travnja 2015.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 81-82