• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • POGLED U NEDOGLED
    autor: Miljenka Koštro

     Pogled u nedogled ( pri─Źe), Miljenka Koštro, Naklada Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, Mostar, Ogranak Matice hrvatske u Imotskom i HKD Napredak Posušje, 2018. Za nakladnika Ivan Sivri─ç. Knji┼żnica Dje─Źja knji┼żevnost, knjiga 146. Recenzenti su Vinko Grubiši─ç, Blanka Kraljevi─ç i Bo┼żena Pand┼ża. Naslovnica Josipa Knezovi─ç, a ilustracije Josipa Knezovi─ç i Miljenka Koštro.


    ─îinjenica je da su ove tople ljudske vješto ispri─Źane novele protkane Miljenkinim lirskim intermezzima, (Cvijete lijepi, cvijete ┼żuti, di┼żi glavu i manje se ljuti, pa ─çeš i još ljepši biti, ljepotu ne mo┼żeš skriti) pune dobrote i s nostalgi─Źnim mirisom neke bolje ljudskije prošlosti objavljivane u listu za sretno djetinjstvo, Cvitak. No, to ne zna─Źi nu┼żno da one pripadaju samo dje─Źjem svijetu i dje─Źjoj knji┼żevnosti. To, po mom mišljenju, nije isklju─Źivo i samo dje─Źja knji┼żevnost jer tko ka┼że da se pripovijedanje o strpljivosti, vjernosti, upornosti i zdrava znati┼żelja ne mo┼że odnositi i na nas odrasle i zrele ljude. Doduše, pokatkad ili dosta ─Źesto zaboravimo zrnca dobrote od kojih smo bili satkani kao djeca jer nesmiljeno vrijeme u kojem ┼żivimo od nas tra┼żi ponašanje po nekim novim pravilima. Upravo nas na tu našu nekadašnju bezazlenost podsje─çaju ove novele. Nakon objavljenoga petog naslova s pravom mo┼żemo ustvrditi da je ovom posljednjom knjigom Miljenka Koštro potvrdila svoju knji┼żevnu svestranost.

                                          Blanka Kraljevi─ç

    Opomene o o─Źuvanju zdravih me─Ĺusobnih dje─Źjih, a samim tim i onih najtemeljnijih op─çeljudskih odnosa te o─Źuvanje prirode kao zaštita ljudskog opstanka i postojanja nikako ne djeluju nametljivo, jer rije─Ź je o tekstovima i ugo─Ĺajima koje u sebi sadr┼że, ispri─Źanim ┼żivim, svakodnevnim razgovornim jezikom. Obra─çaju─çi se djeci, njihovim jezikom, autorica se zapravo obra─ça svima, znaju─çi da tako polazi iz samih temelja. Nerijetko govorni sklopovi povezani rimom odraz su govora jednog kraja gdje rima nije rijetkost u svakodnevnom govoru.

                                               Vinko Grubiši─ç

    Nakon uspješno objavljenog prvijenca, romana „Biti Viktor“ (2016) te triju zbirki poezije „Cvijetnjak na kamenjaru“ (2003), „Miris vje─Źne mladosti“ (2004) i „─îarolije svitanja“ (2008), knji┼żevnica Miljenka Koštro prire─Ĺuje 61 kratku pri─Źu u prozi s nazivom „Pogled u nedogled.“ Koštro se pojavljuje po prvi put kao ilustratorica ─Źije ilustracije ponekad ─Źak na apstraktan na─Źin prate pri─Źe, stavljaju ─Źitatelja na razmišljanje i ukazuju na to da se pred njim nalazi mnogo više od kratkih pri─Źa za djecu.
                                                 Bo┼żena Pand┼ża

    O┼ŻENIT ─ćU NO─ć
    autor: Sre─çko Marijanovi─ç

     O┼żenit ─çu no─ç (pjesme), Sre─çko Marijanovi─ç, Naklada DHK HB, Mostar i Matica hrvatska, Stolac, 2018. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 144. Za nakladnike Ivan Sivri─ç i Mladen Boškovi─ç. Recenzenti su: Nives Puhalo, Antun Lu─Źi─ç i Ivan Bakovi─ç. Naslovnica i ilustracije Nikola Njiri─ç.

     

    U Marijanovi─çevoj poeziji je dominantna i no─ç, no─ç i mistika ┼żene, jer ┼żena je no─ç, mo─ç, po─Źetak i kraj i netko tko donosi na svijet i novi ┼żivot. Ona je majka, ┼żena, ljubavnica, vladarica, Euridika koja voli svoga Orfeja, netko tko je tako prisutan u pjesnikovoj duši, u njegovim mislima i ┼żeljama. Nekad sanjiva, bliska, onda opet nedosti┼żna, a nekad samo ona ista koja je uvijek uz njega i koja svojim golim stopalima doti─Źe svojim koracima one rosne i blage vlati trave koje se povijaju poput me
    kog saga pod njezinim nogama, ona koja je uvijek tu uz njega, ona koja je jedno─ç bila mlada, a sad je sazrila kao najljepše zlatno rumeno stablo koje je donijelo plodove koje se smiješe u košarici jeseni. Ali ┼żena je i uspomena iz pjesnikove rane mladosti koja o┼żivljava u zlatnom hramu uma; u sje─çanju koje doti─Źe usne profesorice ruskog; ┼żena je i poezija, ona je u njegovim snovima i an─Ĺeo ali i ezoteri─Źna vila koju pjesnik ┼żeli tek dodirnuti rukom, ona je i sjena i boginja ali i domovina. Kod Sre─çka je sve ┼żivo, sve je igra prirode, u njegovoj poeziji ─Źujemo glasanje šume, osje─çamo meko─çu zelenih pašnjaka i livada, osje─çamo miris toplih ┼żivotinja, to su sna┼żne pjesni─Źke slike Arkadije koje odjekuju ovom zbirkom i to nas dr┼żi budnima i punim nekog optimizma i nade. Sre─çkovo pjesni─Źko srce u zvu─Źnoj kulisi rasta─Źe i more, otvara nam horizonte, naprosto nas poti─Źe da ┼żivimo i dišemo, da slušamo samo bilo zemlje, jer u pjesnikovom koloritu zajedno s njime putujemo i njegovom Hecegovinom, a onda malo zastanemo kod onih ┼żena koje šapu─çu, razgovaraju, demete duhan
    . (Nives Puhalo).

     

    RAM
    autor: Ljubo Krmek

     Ram ( pjesme), Ljubo Krmek, Naklada Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, Mostar i Matica hrvatska, Stolac, 2018. Za nakladnika Ivan Sivri─ç i Mladen Boškovi─ç. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 145. Recenzenti su Vinko Grubiši─ç, Tina Laco i Marko Toki─ç. Naslovnica Ljubo Krmek. Ilustracije Ernesto Markota.

     

    Izvorište pjsama Ljube Krmeka glavninom je humska zemlja, s kojom, za koju i u kojoj pjesnik ┼żivi. Ta zemlja sa svojim ponekad postojanim, a ponekad varljivim krajolikom, sa svojim osebujnim a opet tako pregnantnim jezikom, tako ─Źesto preimenovanim i zaboravljenim, sa svojom tradicijom tako jasno i tako nedefiniranom. I naravno sa svojim povijesnim, politi─Źkim, društvenim pa i kulturnim nevoljama, varljivostima i samozavaravanjima. Humska zemlja, koju su uklju─Źivali u sve što joj ne bijaše prirodno, a otklanjali  je od njene sr┼żi, od najbitnijega. No ne ─çemo po─Źimati o gor─Źinama kojih u ovim Krmekovim pjesmama ima više nego li ih je bilo u prethodnim zbirkama. (Vinko Grubiši─ç).

     

    U Krmekov su se pjesni─Źki ram natisnule teme kojima je ve─ç godinama, kroz svoje stvaralaštvo, opsesivno posve─çen - domovina, narod, vjera, tradicija, osobna sje─çanja, povijesna zbivanja. Predmeti pjesnikova promišljanja, dakle, iz zbirke u zbirku ostaju isti, no, i u ovoj, osmoj zbirci, kao i u ostalima, Krmek, uspijeva o─Źuditi ─Źitatelja i potvrditi se, ponovno, ne samo (više) kao pjesni─Źki vortuoz, nego i pjesni─Źki inovator. (Tina Laco).

     

     U Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB, nakon ljetne stanke, nastavljeno je s Knji┼żevnim susretima u sklopu kojih se u Knji┼żevnoj srijedi predstavlja stvaralaštvo ─Źlanova Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne. U srijedu 19. rujna 2018. (u 13.00 sati u Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa─Źe, Trg...
    ruj
    14
    U Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB, nakon ljetne stanke, nastavljamo s Knji┼żevnim susretima u sklopu kojih u Knji┼żevnoj srijedi predstavljamo stvaralaštvo ─Źlanova Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne. U srijedu 19. rujna 2018. (u 13.00 sati u Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa─Źe, Trg hrvatskih...
    KNJI┼ŻEVNICI DHK HB U RAVNOM, ODR┼ŻANI GRGUROVI HUKOVI U nedjelju 9. rujna su odr┼żani peti „Grgurovi hukovi“, tradicionalna knji┼żevna, manifestacija koja se redovito odr┼żava u sklopu Dana op─çine Ravno. Ove godine knji┼żevna manifestacija je bila posve─çena 60. obljetnici knji┼żevnoga stvaralaštva velikoga hrvatskog i...
     Prvu nagradu na ve─Źeri domoljubne poezije osvojila pjesma „Hrvatska A.D. 2014.-2018.“ Mateja Škarice Na pjesni─Źkoj manifestaciji domoljubne poezije pod nazivom „Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu“ odr┼żanoj u petak 3. kolovoza u mjestu Jesenice – starom selu Zeljovi─çi kod Dugog rata, dodijeljene su...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Petak, 03. kolovoza 2018.
    Utorak, 17. srpnja 2018.
    Petak, 06. srpnja 2018.
    ─îetvrtak, 05. srpnja 2018.
    Ponedjeljak, 18. lipnja 2018.
    Ponedjeljak, 18. lipnja 2018.
    Ponedjeljak, 18. lipnja 2018.
    Ponedjeljak, 04. lipnja 2018.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 93-94