• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • ┼áumovi vremena III
    autor: Zdravko Kordi─ç

     Šumovi vremena III. (Zbornik kritika o stvaralaštvu Zdravka Kordi─ça), Biakova, Zagreb i Naklada Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, Mostar. Posebno izdanje. Za nakladnike Ivan Bekavac Basi─ç i Ivan Sivri─ç. Knjigu priredio Zdravko Kordi─ç, a urednik je Ivan Sivri─ç.

    Ovdje je pred nama dvanaest tekstova kojima se iz razli─Źitih rakursa pregledava knji┼żevni opus Zdravka Kordi─ça. Za potrebe osvrta ove „kriti─Źarske kritike“ pokušajmo promotriti tekstove na na─Źin da „reduciramo“ na pregledavanje njihova pristupa i razumijevanje zna─Źenja djela Zdravka Kordi─ça. Autori ─Źlanaka se ne pozivaju izravno na vlastitu kompetenciju, ali rodno 
    mjesto te mjerodavnosti ne mo┼że ostati skriveno. Zato naglasimo da je više njih (troje) znanstveno referentno svojim doktorskim statusom ili pak izborom u znanstveno zvanje docenta ili izvanrednoga profesora na sveu─Źilištu, drugi, opet imaju vlastiti knji┼żevni status, odnosno stvarala─Źku referenciju koja je ve─ç više puta potvrdila njihov prosuditeljski ugled. To su svakako pouzdane legitimacije i za kriti─Źki pristup Kordi─çevu djelu. 
    ─îini se kako Kordi─ç nije htio prijateljstva niti je strjepio od neprijateljstava uglednika koji katkada tra┼że da im se dopusti po zakonu nedopušteno. Pjesnici se, me─Ĺutim, udru┼żuju s vlastitom kritikom dok se jednom rukom dr┼że za svoju darovitost, a drugom hvataju za pravo na opstanak njih kao ljudi u prvom redu, a potom i onih koji mogu i ┼żele mjerodavno biti glas opomene na prisebnost koja se nekada nazivala mudroš─çu. No i dalje trpe svoju mu─Źninu sami ne pozivaju─çi ─Źitatelje na samilost. Kritika u tome ne ─çe pomo─çi bez obzira na to što ona bezmjerno i uporno pokušava uvjetovati, propisivati i interpretirati svaki knji┼żevni uradak. Kritika i u ovom slu─Źaju pokazuje svoj sekundaran zna─Źaj u odnosu na umjetni─Źko, knji┼żevno djelo, ne zato što nije dovoljno dobra kao takva, nego zbog svoje prirode koja joj prije─Źi biti vrjednijom od poezije. Zato autor ovoga pogovora ne vjeruje filolozima (tuma─Źima umjetni─Źkog knji┼żevnog djela) da bolje od samoga pisca znaju „što je htio re─çi“. (Ivan Sivri─ç)

     

    MORINE - Pri─Źe iz Humine
    autor: Ljubo Krmek

     Morine - Pri─Źe iz Humine, LJubo Krmek, Naklada DHK HB i Matica hrvatska, Mostar - Stolac, 2015., knji┼żnica Suvremenici, knjiga 122. Recenzenti Ivan Bakovi─ç i Mate Kova─Źevi─ç. Naslovnica i ilustracije ak. kipar Nikola Njiri─ç. Portret autora: ak.sl. Ante Ljubi─Źi─ç.

    Nakon nekoliko zbirki poetski ve─ç dobro izbrušena jezika i knjiga publicisti─Źkokulturoloških sadr┼żaja, evo i zbirke Krmekovih pripovjedaka, u kojima nije teško prepoznati ve─ç izgra─Ĺena pripovjeda─Źa. 
     Pet pri─Źa ove zbirke (Morine, ┼Żute o─Źi, Mlatac Vidan─Źina, Maran i Krstinka, Vilen i Grbica) ─Źine svojevrsnu cjelinu, mo┼żda tematski ne toliko me─Ĺusobno pro┼żetu, koliko obojenu koloritom i naslje─Ĺem zavi─Źajnoga prostora humske zemlje, negdje na hercegova─Źkom jugu. Zbirka stapa prostor i vrijeme u cjelinu, kojoj se tek zahvaljuju─çi jeziku pripovjeda─Źkoga umije─ça mogu na odre─Ĺeni na─Źin od─Źitavati kronološki godovi. (Mate Kova─Źevi─ç).
     
    Je li poruka ovih pri─Źa u kojima se miješaju san i java da nema ostvarenja snova u ovoj „dolini suza“ koja je grubo realisti─Źna, toliko realisti─Źna da ─Źovjek neprestano ima potrebu bje┼żati od nje u snove, svaki ─çe ─Źitatelj odlu─Źiti sam za sebe. A poneki ─çe se, mo┼żda, ─Źak i utvrditi u svome vjerovanju da Kunara planina, u koju se „mo┼że otputovati, ali ne i u nju sti─çi“, ipak postoji te da vrijedi ponešto ┼żrtvovati na tom dvojbenom putu koji obe─çava ostvarenje snova. Ali teško da ─çe se na─çi neki ─Źitatelj koji ne ─çe u┼żivati ─Źitaju─çi ove pri─Źe.
    Bilo kako bilo, herceg-bosanska knji┼żevna scena je dobila još jednog znalcapripovjeda─Źa, koji se nakon potvr─Ĺivanja u pjesništvu (sedam zbirka) uputio u prozni svijet
    . (Ivan Bakovi─ç).
     

     

    ZADOM
    autor: Ljubo Krmek

    Zadom (pjesme), LJubo Krmek, Naklada DHK HB i Matica hrvatska, Mostar - Stolac, 2015., knji┼żnica Suvremenici, knjiga 119. Recenzenti Tina Laco i Domagoj Vidovi─ç. Naslovnica i ilustracije ak. kipar Nikola Njiri─ç. Portret autora: ak.sl. Mišela Boras.

    Ljubo Krmek, s punim se pravom mo┼że re─çi, posjeduje uistinu specifi─Źan odnos prema tradiciji u formalnom smislu. On je posu─Ĺuje, ali bez pateti─Źne intencije da joj se u potpunosti vrati. On ne odbacuje svje┼żinu, opuštenost, dinamiku i zaigranost modernog izraza, ali podsje─ça na va┼żnost štovanja tradicionalne strukture. ─îini se da Krmek gotovo eliotovskom panikom pokušava odr┼żati red u formalnom smislu jer bi napuštanje svake tradicije sugeriralo i raskid s tradicionalnim poimanjem  (vlastitoga) identiteta. I baš poput Eliota koji je odbijao slobodan stih jer vers libre za sobom nu┼żno povla─Źi liberal, Krmek tra┼żi i njeguje identitarnu stabilnost i sigurnost kroz melodioznost usmene knji┼żevnosti, kroz ritmi─Źku preciznost starih  pjesama, brojalica, jezi─Źnih igara... (Tina Laso).

    Ljubin je jezik ujedno pun „staronovotvorenica“, pu─Źkih izraza i misli stopljenih s krajolikom poput kamenoga spava─Źa  sljubljenoga s biljnim pokrovom do te mjere da ga više ni pastiri ne prepoznaju kao strano  tijelo. Ljubo se ne libi (Nije li on Libo Hrvat?) posegnuti ni za dijalektnim i etimološkim rje─Źnicima, pa je u ovoj zbirci  upotrijebio rije─Ź šarpantara koja mi se u─Źinila vedskom. Kad tamo, rije─Ź je dubrova─Źka i ozna─Źuje oluju s grmljavinom! U ovoj se zbirci Ljubo donekle  odmi─Źe od vlastitih bukolika te se kamenit (da ne re─Źem lapidaran) izri─Źaj u znatnijoj mjeri ─çuti tek u „Majušnicama“  (Zgodne li tvorenice!). Na moje pak p rve doticaje s njegovim pjesništvom upu─çuju pjesme okupljene pod podnaslovom „Posmrtnice“, svojevrstan razgovor sa sjenama preminulih pjesnika koji je vodio s Lucijanom Kordi─çem, Nikolom  Marti─çem, Draganom Šimovi─çem, Vladom Pulji─çem i Vladimirom Pavlovi─çem. (Domagoj Vidovi─ç).

     

     

     

     

    sij
    15
    Novosti
      Predsjednik F BiH primio izaslanstvo Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne Predsjednik F BiH gospodin Marinko ─îavara primio je u svom uredu u Mostaru izaslanstvo DHK HB u sastavu: Ivan Sivri─ç, predsjednik, Ljubo Krmek, ─Źlan Upravnog odbora, Mijo Toki─ç, ─Źlan ─îasnog suda i Mira Jezer─Źi─ç, tajnica Društva....
      SIN ─îOVJE─îJI   Kraljevi mu se klanjaše Mudraci ga darovaše. On bijaše lijep oku, a majka mu bješe ljupka Na usnama njegovim bješe smiješak našega Boga i na─Ĺosmo se u ljubavi i veselju dive─ç' se ljepoti novog ┼żivota.     Tada je naše srce odlutalo u predjele...
    stu
    24
    Novosti
    Predstavljena knjiga 'Libreto Ero s onoga svijeta i knji┼żevni zavi─Źaj Milana Begovi─ça' Miljenka Buljca U Narodnoj knji┼żnici u Širokome Brijegu predstavljena je knjiga - znanstvena studija 'Libreto Ero s onoga svijeta i knji┼żevni zavi─Źaj Milana Begovi─ça' autora Miljenka Buljca. Publicist i novinar Dragan Marijanovi─ç knjigu je...
    stu
    17
    Novosti
    NAJAVA PREDSTAVLJANJA KNJIGE 'LIBRETO ERO S ONOGA SVIJETA I KNJI┼ŻEVNI ZAVI─îAJ MILANA BEGOVI─ćA' AUTORA DR. SC. MILJENKA BULJCA     U Narodnoj knji┼żnici Široki Brijeg u petak 20. studenoga s po─Źetkom u 19 sati odr┼żat ─çe se predstavljanje knjige 'Libreto ERO S ONOGA SVIJETA i knji┼żevni zavi─Źaj Milana Begovi─ça' autora dr....
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Ponedjeljak, 09. studenog 2015.
    ─îetvrtak, 05. studenog 2015.
    ─îetvrtak, 05. studenog 2015.
    Utorak, 27. listopada 2015.
    Utorak, 20. listopada 2015.
    Ponedjeljak, 21. rujna 2015.
    Srijeda, 26. kolovoza 2015.
    Utorak, 22. rujna 2015.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    Osvit 83-84/2015