• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • BUDNA
    autor: Anita Martinac


    Budna (pjesme), Anita Martinac, DHK HB, Mostar, 2017. Za nakladnika Šimun Musa. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 134. Urednik je Antun Lu─Źi─ç, a recenzenti Marina Kljajo-Radi─ç i Antun Lu─Źi─ç. Ilustracije: Magdalena D┼żidi─ç Hrka─Ź.

    Ve─ç i samim naslovom koji povla─Źi na budnost, stanje ili motrište da se u budnosti i ┼żivi i sniva, do┼żivljava zbilja te se ─Źezne i snatri, predaje u milost više volje ili se poduzima nešto za budu─çe vrijeme – sve to biva ambijentom za dublju i razvidnu spremnost, odlu─Źno spremaju─çi odgovor. I da ne  stoji naslov „budna“ mogao bi s pravom biti i neki njemu srodni kao pozorna, spremna, odgovorna. Prvomu je bli┼że da je individualisti─Źka, a po drugomu se vidi uz raš─Źlanjivanju prizora, situacija, shva─çanja i do┼żivljaja. Pjesme zato tra┼że razmatranje, kao da neko literarno povjerenstvo pregledava uratke s natje─Źaja. Auktorica se ne mo┼że na mahove oteti napetosti, izvjesnom protestu kojim kani utjecati na kolektivne prilike. Na poetološkoj strani ona je uzmakla od budnica, ali ispod pjesma se izdigne svrhovitost, na mahove se prosije, stavi u mozaik takvih bu─Ĺenja ili svjesnosti o sebi, nama kakvi jesmo ili trebamo biti. Taj svojevrsni domoljubni tablet uklju─Źuje poticaje u toploj domoljubnoj  naravi.    (Antun Lu─Źi─ç) 

      

    Pjesme su stilotvorno koncipirane na emotivno-dokumentarnoj percepciji rata i pora─ça, sudjelovanja u njemu, zato su suodnosne sa stilom ┼żivljenja same pjesnikinje, otvorene i dinami─Źne, a istinite i pragmati─Źne, što je evidentno zabilje┼żeno vojni─Źkim perom brane─çi sve ostvarene vrjednote s pijetetom na ┼żrtve i njihovu nezavidnu sudbinu poslije. Ove su pjesme i prosvjed protiv svega što je obezvrijedilo hrvatski identitet i ratne ┼żrtve, njihovu nesebi─Źnost i hrabrost. One su i oma┼ż svim poginulim braniteljima, ali i ponos i zanos zbog kojega se ┼żivot polagao na oltar Domovine. (Marina Kljajo Radi─ç) 

    NA PEGAZU BROTNJOM
    autor: Šimun Musa

     Na Pegazu Brotnjom (izbor iz bro─çanskog pjesništva), Šimun Musa, DHK HB, Mostar(knji┼żenica Baština knjiga 136.) i MH ogranak ─îitluk, 2017. Za nakladnike Ivan Sivri─ç i Andrija Stoji─ç: Urednik Miro Petrovi─ç, a recenzetice su Marina Kljajo-Radi─ç i Marija Vasilj.

    PROSLOV

    Poezija je misterij svijeta kao što su to i smrt i ┼żivot, bez obzira koliko ti fenomeni bili vidni, sveprisutni i svakom bi─çu svojstveni. Pjesništvo je, zapravo, dojmljivo izra┼żena i stilotvorno oblikovana rije─Ź u stihu i prozi koja svojom mo─çi nadvladava granice prostora i vremena ostaju─çi biljeg pojedinca i jednoga naroda s univerzalnim zna─Źenjem svojih odjeka na recepcijskom obzoru.

    Govoriti o pjesni─Źkoj tradiciji Brotnja (rije─Ź Brotnjo vjerojatno je gr─Źkoga postanja: gr─Ź. brio+tinos > hrv. rasti+trsje ‘vinogorje’), s izuzetkom usmenog stvaralaštva i poznatih zapisa sa ste─çaka, sve do posljednjih desetlje─ça dvadesetog stolje─ça, sasvim je bespredmetno (poznato je da su se prvi oblici opismenjavanja po ovim krajevima po─Źeli uvoditi u 2. pol. 19. st.). Me─Ĺutim, u nekoliko posljednjih desetlje─ça stasavaju pjesnici rodom ili boravištem Brotnjaci, i oni svojom brojnoš─çu i vrijednoš─çu djela zna─Źe istinski dobitak knji┼żevnosti i kulturi uop─çe.

    Uistinu rijetka je pojava da se na jednome malom prostoru kao što je Brotnjo – koji najve─çim dijelom zahva─ça op─çina ─îitluk – na─Ĺe tako veliki broj pjesnika. To je zbor od skoro trideset njih što se sa svih strana, iz domovine i tu─Ĺine, slijevaju u hrvatsku pjesni─Źku maticu kao svojevrsna okrjepa našoj knji┼żevnosti, ali i iznimna ─Źast nama Brotnjacima.

    Brotnjo je zaslu┼żilo taj dar jer je ono ─Źin ljubavi uprispodobljen kao zavi─Źaj martira što svojim postupcima ─Źine djelo koje niti brane niti hvale, nego u nj vjeruju. Naknada za takav ┼żivot je ljepota i dostojanstvo ┼żivljeno u stvarala─Źkoj svetosti ─Źovjeka ─Źiji glas osvaja vlast nad hukom zbivanja tako da ta rije─Ź postaje trijumf poezije nad historijom. O┼żivljuju─çi arhetipske, iskonske znakove zavi─Źaja, ovi pjesnici grade ljepšu viziju i višu spoznaju svijeta.

    Brotnjo, jedinstvena kamena zipka s pokrivkom od neba u kojoj stasava ─Źovjek zadojen ustrajnoš─çu, šiban burom i zalijevan znojem, vezan je lancima kvrgava trsja, a ovjen─Źan znakovima neugasive nade i ─Źvrste vjere što ga i dr┼że u uzoritosti njegove okomice i podi┼żu epifanijskoj blizini. Kad se u ovim pjesmama i vidi zavi─Źajni proplamsaj, naj─Źeš─çe to ne─çe biti tematsko-motivskom odrednicom, nego je to, prije svega, mjera svijeta ovih pjesnika.

    Brotnjo je o─Źu─Ĺena zemlja sunca i kamena, dra─Źe i šipkova krvoskoka što ─Źvrsnu tijelo i bistre duh da stanište – Prozra─Źac – ne ostane pusto, kao onemo─çali svjedok prošlosti u sjeni prašnjavih knjiga, nego knjiga znaka što pokre─çe duh i daruje ┼żivot. Ta knjiga znaka – pjesništvo – zahtijeva napor da se osvoji sva mogu─çnost rije─Źi, sve ono u jezi─Źnome potencijalu „u trenutku kad ga jedna duša ispituje o svojoj ljubavi, o svojoj patnji, o svome svijetu“, kako je mislio V. Gotovac.

    Nije mi nakana graditi precizniju vrijednosnu ljestvicu pjesništva dvadeset sedam bro─çanskih pjesnika zastupljenih u ovoj knjizi, nego ih kronološki poredati i prikladno posvjedo─Źiti da je Brotnjo rodilo pjesnike – velike i male – one što ne─çe dopustiti da zavi─Źaj bude zaboravljen jer njihova je pjesma „─Źin koji prolaznost stvari preobra┼żava u neprolaznost stiha“.

    Šimun Musa

    BISERNA NISKA TUGE
    autor: Ru┼żica Soldo

     Biserna niska tuge (pjesme), Ru┼żica Soldo, DHK HB, Mostar, 2017. Za nakladnika Šimun Musa. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 135. Urednik je Ivan Sivri─ç, a recenzenti Tina Laco i Fabijan Lovri─ç. Naslovnica: Sre─çko Sliškovi─ç.

    Privla─Źnost poezije Ru┼żice Soldo treba, prije svega, prepozna(va)ti u njezinoj jednostavnosti, neoptere─çenosti i nenametljivosti. (Ne)svjesno bje┼że─çi od zamki (post)modernog pjesništva, ova ve─ç afirmirana i stilski jasna pjesnikinja vješto izbjegava pretencioznost, hermeti─Źnost i kompleksnost suvremenog izraza, te ─Źitatelju nudi ogoljenu, intimisti─Źku i impresionisti─Źki ─Źistu poeziju... 

    Ve─ç prepoznatljiva po suptilnosti izraza, bez iskazane potrebe za stilskim eksperimentima, Ru┼żica Soldo u miru pojedinih lirskih kontemplacija ugodno iznena─Ĺuje ispipavanjem razli─Źitih sfera: uporaba rije─Źi kao što je *tihošumlje* priziva homerovski privla─Źnu razigranost, a ponegdje se gotovo pastoralni mir narušava izrazima ─Źvrsto vezanima za aktualno, suvremeno, moderno (a samim time, brutalno i nemilosrdno). Tina Laco.

      Neretvanski pjesni─Źki susreti M a s l i n i   u   l i c e, odr┼żani su 12.-14. kolovoza 2017. po 9. put u ─Źast blagdana Velike Gospe. Program manifestacije je odr┼żavan u Metkovi─çu, Plo─Źama i Opuzenu. Sudjelovali su ─Éuro Vidmarovi─ç, predsjednik DHK, Enerika Bija─Ź, predsjednica Susreta, Miljenko Brezak, Bo┼żica Brkan,...
      U Grudama je, u znamenu Gospe od An─Ĺela, odr┼żan prvi Blagdan slobode, u srijedu, 2.kolovoza, s po─Źetkom u 20 sati - na dan kada je, prije tristo godina, u mleta─Źko-turskom ratu, bio oslobo─Ĺen od Turaka Imotski,cijela Imotska krajina i dio Hercegovine – te odkrivena kri┼żarska pobjedni─Źka zastava iz godine 1717. Do toga su...
    Dobrojutro, more! je tradicionalna knji┼żevna i kulturna manifestacija koja se od 1997. godine odr┼żava svakoga kolovoza u Podstrani u spomen na hrvatske knji┼żevnike Josipa Pupa─Źi─ça, Dragu Ivaniševi─ça, Juru Kaštelana i Nikolu Mili─çevi─ça, kojima je polji─Źki kraj bio zavi─Źaj, i kao takav se odrazio u njihovim knji┼żevnim...
     II. Pjesni─Źki maraton, manifestacija koja je okupila pjesnike i ljubitelje pjesni─Źke rije─Źi, uprili─Źena je u  nedjelju 30. srpnja 2017.  U prostorijama Zavi─Źajnog doma na Starom Hardomilju. Odr┼żana je u organizaciji udruga “Staro Hardomilje” Ljubuški, Udruga “Baština”...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Ponedjeljak, 31. srpnja 2017.
    Srijeda, 26. srpnja 2017.
    Subota, 22. srpnja 2017.
    Petak, 14. srpnja 2017.
    Ponedjeljak, 26. lipnja 2017.
    Ponedjeljak, 26. lipnja 2017.
    Srijeda, 14. lipnja 2017.
    Utorak, 06. lipnja 2017.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 89-90/2017