• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • RIJE─î I JEKA
    autor: Ivan Marijanovi─ç

     

     Rije─Ź i jeka (Izabrane pjesme), Ivan Marijanovi─ç, Naklada Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, Mostar, 2017. Za nakladnika Ivan Sivri─ç. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 138. Recenzenti su Zdravko Kordi─ç i Vlado Vladi─ç.Naslovnica: Igor Krsti─Źevi─ç.

     

    Knjiga poezije RIJE─î I JEKA sadr┼żi izabrane pjesme iz zbirki O─Źe, razbij plo─Źe (1993), Goru─çi grm (1998), Sedmi pe─Źat (2004) i Nemir svemira (2013), te nekoliko novih pjesama. Neke su (izvorne ili neznatno prera─Ĺene) izašle u više izdanja. Sada su sve poredane u ─Źetiri tematske cjeline i ponu─Ĺene ─Źitateljima, ponajprije onima u zavi─Źaju, kao odgovor na potrebu za novim susretom. (Autor).

     

    BUDNA
    autor: Anita Martinac


    Budna (pjesme), Anita Martinac, DHK HB, Mostar, 2017. Za nakladnika Šimun Musa. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 134. Urednik je Antun Lu─Źi─ç, a recenzenti Marina Kljajo-Radi─ç i Antun Lu─Źi─ç. Ilustracije: Magdalena D┼żidi─ç Hrka─Ź.

    Ve─ç i samim naslovom koji povla─Źi na budnost, stanje ili motrište da se u budnosti i ┼żivi i sniva, do┼żivljava zbilja te se ─Źezne i snatri, predaje u milost više volje ili se poduzima nešto za budu─çe vrijeme – sve to biva ambijentom za dublju i razvidnu spremnost, odlu─Źno spremaju─çi odgovor. I da ne  stoji naslov „budna“ mogao bi s pravom biti i neki njemu srodni kao pozorna, spremna, odgovorna. Prvomu je bli┼że da je individualisti─Źka, a po drugomu se vidi uz raš─Źlanjivanju prizora, situacija, shva─çanja i do┼żivljaja. Pjesme zato tra┼że razmatranje, kao da neko literarno povjerenstvo pregledava uratke s natje─Źaja. Auktorica se ne mo┼że na mahove oteti napetosti, izvjesnom protestu kojim kani utjecati na kolektivne prilike. Na poetološkoj strani ona je uzmakla od budnica, ali ispod pjesma se izdigne svrhovitost, na mahove se prosije, stavi u mozaik takvih bu─Ĺenja ili svjesnosti o sebi, nama kakvi jesmo ili trebamo biti. Taj svojevrsni domoljubni tablet uklju─Źuje poticaje u toploj domoljubnoj  naravi.    (Antun Lu─Źi─ç) 

      

    Pjesme su stilotvorno koncipirane na emotivno-dokumentarnoj percepciji rata i pora─ça, sudjelovanja u njemu, zato su suodnosne sa stilom ┼żivljenja same pjesnikinje, otvorene i dinami─Źne, a istinite i pragmati─Źne, što je evidentno zabilje┼żeno vojni─Źkim perom brane─çi sve ostvarene vrjednote s pijetetom na ┼żrtve i njihovu nezavidnu sudbinu poslije. Ove su pjesme i prosvjed protiv svega što je obezvrijedilo hrvatski identitet i ratne ┼żrtve, njihovu nesebi─Źnost i hrabrost. One su i oma┼ż svim poginulim braniteljima, ali i ponos i zanos zbog kojega se ┼żivot polagao na oltar Domovine. (Marina Kljajo Radi─ç) 

    NA PEGAZU BROTNJOM
    autor: Šimun Musa

     Na Pegazu Brotnjom (izbor iz bro─çanskog pjesništva), Šimun Musa, DHK HB, Mostar(knji┼żenica Baština knjiga 136.) i MH ogranak ─îitluk, 2017. Za nakladnike Ivan Sivri─ç i Andrija Stoji─ç: Urednik Miro Petrovi─ç, a recenzetice su Marina Kljajo-Radi─ç i Marija Vasilj.

    PROSLOV

    Poezija je misterij svijeta kao što su to i smrt i ┼żivot, bez obzira koliko ti fenomeni bili vidni, sveprisutni i svakom bi─çu svojstveni. Pjesništvo je, zapravo, dojmljivo izra┼żena i stilotvorno oblikovana rije─Ź u stihu i prozi koja svojom mo─çi nadvladava granice prostora i vremena ostaju─çi biljeg pojedinca i jednoga naroda s univerzalnim zna─Źenjem svojih odjeka na recepcijskom obzoru.

    Govoriti o pjesni─Źkoj tradiciji Brotnja (rije─Ź Brotnjo vjerojatno je gr─Źkoga postanja: gr─Ź. brio+tinos > hrv. rasti+trsje ‘vinogorje’), s izuzetkom usmenog stvaralaštva i poznatih zapisa sa ste─çaka, sve do posljednjih desetlje─ça dvadesetog stolje─ça, sasvim je bespredmetno (poznato je da su se prvi oblici opismenjavanja po ovim krajevima po─Źeli uvoditi u 2. pol. 19. st.). Me─Ĺutim, u nekoliko posljednjih desetlje─ça stasavaju pjesnici rodom ili boravištem Brotnjaci, i oni svojom brojnoš─çu i vrijednoš─çu djela zna─Źe istinski dobitak knji┼żevnosti i kulturi uop─çe.

    Uistinu rijetka je pojava da se na jednome malom prostoru kao što je Brotnjo – koji najve─çim dijelom zahva─ça op─çina ─îitluk – na─Ĺe tako veliki broj pjesnika. To je zbor od skoro trideset njih što se sa svih strana, iz domovine i tu─Ĺine, slijevaju u hrvatsku pjesni─Źku maticu kao svojevrsna okrjepa našoj knji┼żevnosti, ali i iznimna ─Źast nama Brotnjacima.

    Brotnjo je zaslu┼żilo taj dar jer je ono ─Źin ljubavi uprispodobljen kao zavi─Źaj martira što svojim postupcima ─Źine djelo koje niti brane niti hvale, nego u nj vjeruju. Naknada za takav ┼żivot je ljepota i dostojanstvo ┼żivljeno u stvarala─Źkoj svetosti ─Źovjeka ─Źiji glas osvaja vlast nad hukom zbivanja tako da ta rije─Ź postaje trijumf poezije nad historijom. O┼żivljuju─çi arhetipske, iskonske znakove zavi─Źaja, ovi pjesnici grade ljepšu viziju i višu spoznaju svijeta.

    Brotnjo, jedinstvena kamena zipka s pokrivkom od neba u kojoj stasava ─Źovjek zadojen ustrajnoš─çu, šiban burom i zalijevan znojem, vezan je lancima kvrgava trsja, a ovjen─Źan znakovima neugasive nade i ─Źvrste vjere što ga i dr┼że u uzoritosti njegove okomice i podi┼żu epifanijskoj blizini. Kad se u ovim pjesmama i vidi zavi─Źajni proplamsaj, naj─Źeš─çe to ne─çe biti tematsko-motivskom odrednicom, nego je to, prije svega, mjera svijeta ovih pjesnika.

    Brotnjo je o─Źu─Ĺena zemlja sunca i kamena, dra─Źe i šipkova krvoskoka što ─Źvrsnu tijelo i bistre duh da stanište – Prozra─Źac – ne ostane pusto, kao onemo─çali svjedok prošlosti u sjeni prašnjavih knjiga, nego knjiga znaka što pokre─çe duh i daruje ┼żivot. Ta knjiga znaka – pjesništvo – zahtijeva napor da se osvoji sva mogu─çnost rije─Źi, sve ono u jezi─Źnome potencijalu „u trenutku kad ga jedna duša ispituje o svojoj ljubavi, o svojoj patnji, o svome svijetu“, kako je mislio V. Gotovac.

    Nije mi nakana graditi precizniju vrijednosnu ljestvicu pjesništva dvadeset sedam bro─çanskih pjesnika zastupljenih u ovoj knjizi, nego ih kronološki poredati i prikladno posvjedo─Źiti da je Brotnjo rodilo pjesnike – velike i male – one što ne─çe dopustiti da zavi─Źaj bude zaboravljen jer njihova je pjesma „─Źin koji prolaznost stvari preobra┼żava u neprolaznost stiha“.

    Šimun Musa

    pro
    15
                        Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne ima osobitu ─Źast pozvati Vas na knji┼żevni susret – u povodu dvadesete obljetnice knji┼żevnog djelovanja   MARINE KLJAJO-RADI─ć       O novoobjavljenim knjigama govore Prof. dr. Šimun Musa,...
     Društvo hrvatskih knji┼żevnike Herceg Bosne u Mostaru i ove je godine  priredilo u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa─Źe  13. prosinca 2017. Adventsku knji┼żevnu ve─Źer na kojoj su sudjelovati pjesnici, ─Źlanovi DHK HB i gosti, koji su se predstaviti poezijom prikladnom vremenu Adventa i Bo┼żi─ça.  U uvodnom...
    Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg-Bosne i Filozofski fakultet Sveu─Źilišta u Mostaru priredili su sve─Źanu akademiju u povodu obilje┼żavanja 450. obljetnice od smrti renesansnog pisca Marina Dr┼żi─ça. Prisjetili su se bogatog knji┼żevnog stvaralaštva jednog od za─Źetnika hrvatske drame. Unato─Ź bogatom pjesni─Źkom...
          DANAS U HAGU, 29. STUDENOG JESENI 2017. HRVATSKOM ─îASNIKU GENERALU SLOBODANU PRALJKU I DRUGIM HRVATSKIM ─îASNICIMA ┼ŻRTVAMA HAŠKE PRAVDE Iustitia mortua est Danas je u Hagu umorena pravda Najljepša djevojka Umorili su je njezini ─Źuvari U crnim togama U tijelima bez duše Nemilosrdno Nemilo...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Subota, 18. studenog 2017.
    Ponedjeljak, 20. studenog 2017.
    Petak, 10. studenog 2017.
    Utorak, 07. studenog 2017.
    Utorak, 31. listopada 2017.
    ─îetvrtak, 26. listopada 2017.
    Subota, 21. listopada 2017.
    ─îetvrtak, 19. listopada 2017.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 91-92/2017