• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • PUTNIK U VREMENU
    autor: Ivan Vrlji─ç

     Putnik u vremenu (pjesme), Ivan Vrlji─ç, DHK HB, Mostar, 2016. Za nakladnika Šimun Musa. Knji┼żnica Prvijenac, knjiga 133. Urednica je Anita Martinac, a recenzenti Tina Laco i Veselin Gatalo. Ilustracije u knjizi uradila Julijana Rai─Ź, a fotografiju naslovnice uradio fotograf ┼Żeljko Mili─Źevi─ç.

    Knji┼żevnik Gatalo je za ovu zbirku kazao kako ona zra─Źi sposobnoš─çu vladanja rije─Źima i ritmom što ju ─Źini zanimljivom pobornicima primata poezije nad prozom.

    Glumica Laco je mišljenja kako je Vrlji─çeva zbirka za─Źu─Ĺuju─ça u svojem isplivu iz gotovo standardiziranih mladena─Źkih poetika koje tendenciozno izbjegavaju stroge strukture, neumorno tra┼że nove forme i koriste blagodati nekonvencionalnosti.

     

     

    STOPU PO STOPU
    autor: Miljenko Stoji─ç

     Stopu po stopu (pjesme), Miljenko Stoji─ç, Naklada DHK HB, Mostar i Matica hrvatska, Vrgorac 2016. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 130. Urednik: Ljubo Krmek, a recenzenti Zdravko Kordi─ç i Antun Lu─Źi─ç. Za nakladnike Šimun Musa i ┼Żeljko Primorac.

    Ovo je deveta knjiga istaknutog knji┼żevnika Miljenka Stoji─ça u njegovoj bogatoj biografiji koja uz pjesništvo obuhva─ça i prozu kako za odrasle tako i za djecu.

     

    SA┼ŻETE MISLI
    autor: Ivan Bradvica

     Sa┼żete misli (aforizmi), Ivan Bradvica, Vidici d.o.o., Zagreb i DHK HB, Mostar, 2016. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 132. Urednik: Davorin Lovri─ç, a recenzenti Mate Kova─Źevi─ç i Mate Nedi─ç. Naslovnica i oblikovanje: Mladen Bradvica.

    “Svašta pada na pamet onome kojem ništa ne upada u usta” zapam─çena je misao iz mojih studentskih dana kojoj ne znam auktora.─îesto je se sjetim. Sad kad sam djed koji nikada nije gladovao objašnjava mi uzroke problema kod mnogih koje sam susretao u ┼żivotu. Kao mlad vjerovao sam u rije─Ź starijih. Prve rije─Źi: mama ili tata bile su mi naoko poznate. Nakon odrastanja i zrenja po─Źeo sam uo─Źavati što te rije─Źi sadr┼żavaju. Sad kad sam knji┼żevnik imam problema s rije─Źima ili onima koji misle da znaju što rije─Ź zna─Źi. Poznavati sadr┼żaj rije─Źi i onoga koji je daje s intonacijama i naglascima u kontekstu vremena zna─Źi biti pismoznanac ili tuma─Ź rije─Źi. ─îovjek kao ┼żivo civilizacijsko bi─çe ne mo┼że bez drugih ljudi i bez rije─Źi. Sam bi sve krojio po svome. To ne mo┼że ni jedan ─Źovjek jer je svaki ograni─Źen. Baštinu rije─Źi naslije─Ĺujemo upoznavanjem rije─Źi i dopunjujemo je. Osvijestiti sebe i civilizaciju kojoj se pripada u vremenu ispreplitanja  civilizacija rijetki ─Źine jer im za to treba dosta vremena u ┼żivotu. U hijerarhiji bilo koje ljudske zajednice je izvor zla kad je ─Źovjek iznad ─Źovjeka, a mo┼że biti izvor dobra kad je ─Źovjek uz ─Źovjeka. Oscilacije zajednice izme─Ĺu zla i dobra vje─Źno utje─Źu na pojedinca. Nadrasti pragmati─Źno svoju ograni─Źenost je mogu─çe poniranjem u dubinu duše uz istovremeni kriti─Źki  moralni sud svoje savijesti. Kao djed sam potomstvu ostavio spoznaje o temeljnim istinama naše civilizacije preko zbirki pjesama “Pjesma nade” te “Tragovi izvanzemaljca”. Sa”Sa┼żetim mislima” kao sukusom spoznaja htio sam dopuniti zbirke pjesama. Ovime sam naizgled ostavio prerazumljive rije─Źi.Varka je ako se olako shvate pa zaborave. Mnogi prolaze i prolazit ─çe kao da ne postoje radi njih. Preporu─Źam im vlastitu pjesmu “Vje─Źni temelj” da ju nau─Źe. (Ivan Bradvica, autor).

    U “Sa┼żetim mislima” tematski je pak rije─Ź o osobnoj ┼żivotnoj mudrosti pa ─Źak i filozofiji, koja je, kako sam ve─ç ranije naglasio, sukladna razmišljanju auktorova naraštaja. Ona u sebi, kao bitne sastavnice, nenametljivo ali iskreno i nepatvoreno nosi odrednice krš─çanskoga i hrvatskoga narodnog identiteta kao temeljnu i otpornu snagu ateisti─Źnom komunizmu s jedne i nadnacionalnom jugoslavenstvu s druge strane. Premda su u me─Ĺuvremenu pojmove komunizma zamijenili relativizam, agnosticizam i ostali globalni izmi, a na mjesto jugoslavenstva zasjele nove naddr┼żavne ideologije, Bradvi─Źina se filozofija u ovim kratkim i mudrim izrekama mo┼że sa┼żeti u tri “filije” – bogoljublje, ─Źovjekoljublje i domoljublje. To su, uz ostalo, vrijednosti koje se usvajaju u obiteljskom ozra─Źju, a kako je danas obitelj na ciljniku cijeloga niza protivnika i osporavatelja, dominantne vrijednosti iz Bradvi─Źina misaonoga svijeta i ┼żivotnoga iskustva svojevrsni su melem na rane našeg izmu─Źenog svijeta i društva. (Mate Kova─Źevi─ç).

      Temeljem odluke Upravnoga odbora DHK HB od 21. travnja 2017. pozivam Vas da u subotu, 27. svibnja 2017. u 11.00 sati sudjelujete u radu Izborne skupštine DHK HB koja ─çe se odr┼żati u Mostaru, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosa─Źe – Mala dvorana P r i j e d l o g   d n e v n o g r e d a: 1. Izbor a) Radnog...
      SRIJEDOM U PODNE S PJESNIKINJOM IVOM NUI─ć U Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB u Knji┼żevnoj srijedi gostovala je Iva Nui─ç istaknuta ─Źlanica Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne. Uz voditelja Knji┼żevne srijede Ivan Bakovi─ça o stvaralaštvu Ive Nui─ç govorili su Miljenka Koštro, Ivan Sivri─ç, Dragan Marijanovi─ç,...
       LJUBO KRMEK DOBITNIK GODIŠNJE KNJI┼ŻEVNE NAGRADE DHK HB ''ANTUN BRANKO ŠIMI─ć'' Ljubo Krmek dobitnik je Godišnje knji┼żevne nagrade "Antun Branko Šimi─ç" za djelo "Iz humske zemlje – Knjiga druga". Odluku o dodjeli ove presti┼żne knji┼żevne nagrade "Antun Branko...
      U sklopu 54. Šimi─çevih susreta odra┼żana je tribina Knji┼żevna srijeda posve─çena Antunu Branku Šimi─çu. U ime Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne i Organizacijskog odbora Šimi┼żevih susreta obratio se Ivan Sivri─ç, predsjednik DHK HB Antun Branko Šimi─ç je neprijeporna pjesni─Źka vrijednost i...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Srijeda, 03. svibnja 2017.
    ─îetvrtak, 27. travnja 2017.
    ─îetvrtak, 27. travnja 2017.
    Utorak, 25. travnja 2017.
    Ponedjeljak, 17. travnja 2017.
    ─îetvrtak, 13. travnja 2017.
    Ponedjeljak, 10. travnja 2017.
    Petak, 07. travnja 2017.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 87-88/2016