• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • POGLED U NEDOGLED
    autor: Miljenka Koštro

     Pogled u nedogled ( pri─Źe), Miljenka Koštro, Naklada Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, Mostar, Ogranak Matice hrvatske u Imotskom i HKD Napredak Posušje, 2018. Za nakladnika Ivan Sivri─ç. Knji┼żnica Dje─Źja knji┼żevnost, knjiga 146. Recenzenti su Vinko Grubiši─ç, Blanka Kraljevi─ç i Bo┼żena Pand┼ża. Naslovnica Josipa Knezovi─ç, a ilustracije Josipa Knezovi─ç i Miljenka Koštro.


    ─îinjenica je da su ove tople ljudske vješto ispri─Źane novele protkane Miljenkinim lirskim intermezzima, (Cvijete lijepi, cvijete ┼żuti, di┼żi glavu i manje se ljuti, pa ─çeš i još ljepši biti, ljepotu ne mo┼żeš skriti) pune dobrote i s nostalgi─Źnim mirisom neke bolje ljudskije prošlosti objavljivane u listu za sretno djetinjstvo, Cvitak. No, to ne zna─Źi nu┼żno da one pripadaju samo dje─Źjem svijetu i dje─Źjoj knji┼żevnosti. To, po mom mišljenju, nije isklju─Źivo i samo dje─Źja knji┼żevnost jer tko ka┼że da se pripovijedanje o strpljivosti, vjernosti, upornosti i zdrava znati┼żelja ne mo┼że odnositi i na nas odrasle i zrele ljude. Doduše, pokatkad ili dosta ─Źesto zaboravimo zrnca dobrote od kojih smo bili satkani kao djeca jer nesmiljeno vrijeme u kojem ┼żivimo od nas tra┼żi ponašanje po nekim novim pravilima. Upravo nas na tu našu nekadašnju bezazlenost podsje─çaju ove novele. Nakon objavljenoga petog naslova s pravom mo┼żemo ustvrditi da je ovom posljednjom knjigom Miljenka Koštro potvrdila svoju knji┼żevnu svestranost.

                                          Blanka Kraljevi─ç

    Opomene o o─Źuvanju zdravih me─Ĺusobnih dje─Źjih, a samim tim i onih najtemeljnijih op─çeljudskih odnosa te o─Źuvanje prirode kao zaštita ljudskog opstanka i postojanja nikako ne djeluju nametljivo, jer rije─Ź je o tekstovima i ugo─Ĺajima koje u sebi sadr┼że, ispri─Źanim ┼żivim, svakodnevnim razgovornim jezikom. Obra─çaju─çi se djeci, njihovim jezikom, autorica se zapravo obra─ça svima, znaju─çi da tako polazi iz samih temelja. Nerijetko govorni sklopovi povezani rimom odraz su govora jednog kraja gdje rima nije rijetkost u svakodnevnom govoru.

                                               Vinko Grubiši─ç

    Nakon uspješno objavljenog prvijenca, romana „Biti Viktor“ (2016) te triju zbirki poezije „Cvijetnjak na kamenjaru“ (2003), „Miris vje─Źne mladosti“ (2004) i „─îarolije svitanja“ (2008), knji┼żevnica Miljenka Koštro prire─Ĺuje 61 kratku pri─Źu u prozi s nazivom „Pogled u nedogled.“ Koštro se pojavljuje po prvi put kao ilustratorica ─Źije ilustracije ponekad ─Źak na apstraktan na─Źin prate pri─Źe, stavljaju ─Źitatelja na razmišljanje i ukazuju na to da se pred njim nalazi mnogo više od kratkih pri─Źa za djecu.
                                                 Bo┼żena Pand┼ża

    O┼ŻENIT ─ćU NO─ć
    autor: Sre─çko Marijanovi─ç

     O┼żenit ─çu no─ç (pjesme), Sre─çko Marijanovi─ç, Naklada DHK HB, Mostar i Matica hrvatska, Stolac, 2018. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 144. Za nakladnike Ivan Sivri─ç i Mladen Boškovi─ç. Recenzenti su: Nives Puhalo, Antun Lu─Źi─ç i Ivan Bakovi─ç. Naslovnica i ilustracije Nikola Njiri─ç.

     

    U Marijanovi─çevoj poeziji je dominantna i no─ç, no─ç i mistika ┼żene, jer ┼żena je no─ç, mo─ç, po─Źetak i kraj i netko tko donosi na svijet i novi ┼żivot. Ona je majka, ┼żena, ljubavnica, vladarica, Euridika koja voli svoga Orfeja, netko tko je tako prisutan u pjesnikovoj duši, u njegovim mislima i ┼żeljama. Nekad sanjiva, bliska, onda opet nedosti┼żna, a nekad samo ona ista koja je uvijek uz njega i koja svojim golim stopalima doti─Źe svojim koracima one rosne i blage vlati trave koje se povijaju poput me
    kog saga pod njezinim nogama, ona koja je uvijek tu uz njega, ona koja je jedno─ç bila mlada, a sad je sazrila kao najljepše zlatno rumeno stablo koje je donijelo plodove koje se smiješe u košarici jeseni. Ali ┼żena je i uspomena iz pjesnikove rane mladosti koja o┼żivljava u zlatnom hramu uma; u sje─çanju koje doti─Źe usne profesorice ruskog; ┼żena je i poezija, ona je u njegovim snovima i an─Ĺeo ali i ezoteri─Źna vila koju pjesnik ┼żeli tek dodirnuti rukom, ona je i sjena i boginja ali i domovina. Kod Sre─çka je sve ┼żivo, sve je igra prirode, u njegovoj poeziji ─Źujemo glasanje šume, osje─çamo meko─çu zelenih pašnjaka i livada, osje─çamo miris toplih ┼żivotinja, to su sna┼żne pjesni─Źke slike Arkadije koje odjekuju ovom zbirkom i to nas dr┼żi budnima i punim nekog optimizma i nade. Sre─çkovo pjesni─Źko srce u zvu─Źnoj kulisi rasta─Źe i more, otvara nam horizonte, naprosto nas poti─Źe da ┼żivimo i dišemo, da slušamo samo bilo zemlje, jer u pjesnikovom koloritu zajedno s njime putujemo i njegovom Hecegovinom, a onda malo zastanemo kod onih ┼żena koje šapu─çu, razgovaraju, demete duhan
    . (Nives Puhalo).

     

    RAM
    autor: Ljubo Krmek

     Ram ( pjesme), Ljubo Krmek, Naklada Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, Mostar i Matica hrvatska, Stolac, 2018. Za nakladnika Ivan Sivri─ç i Mladen Boškovi─ç. Knji┼żnica Suvremenici, knjiga 145. Recenzenti su Vinko Grubiši─ç, Tina Laco i Marko Toki─ç. Naslovnica Ljubo Krmek. Ilustracije Ernesto Markota.

     

    Izvorište pjsama Ljube Krmeka glavninom je humska zemlja, s kojom, za koju i u kojoj pjesnik ┼żivi. Ta zemlja sa svojim ponekad postojanim, a ponekad varljivim krajolikom, sa svojim osebujnim a opet tako pregnantnim jezikom, tako ─Źesto preimenovanim i zaboravljenim, sa svojom tradicijom tako jasno i tako nedefiniranom. I naravno sa svojim povijesnim, politi─Źkim, društvenim pa i kulturnim nevoljama, varljivostima i samozavaravanjima. Humska zemlja, koju su uklju─Źivali u sve što joj ne bijaše prirodno, a otklanjali  je od njene sr┼żi, od najbitnijega. No ne ─çemo po─Źimati o gor─Źinama kojih u ovim Krmekovim pjesmama ima više nego li ih je bilo u prethodnim zbirkama. (Vinko Grubiši─ç).

     

    U Krmekov su se pjesni─Źki ram natisnule teme kojima je ve─ç godinama, kroz svoje stvaralaštvo, opsesivno posve─çen - domovina, narod, vjera, tradicija, osobna sje─çanja, povijesna zbivanja. Predmeti pjesnikova promišljanja, dakle, iz zbirke u zbirku ostaju isti, no, i u ovoj, osmoj zbirci, kao i u ostalima, Krmek, uspijeva o─Źuditi ─Źitatelja i potvrditi se, ponovno, ne samo (više) kao pjesni─Źki vortuoz, nego i pjesni─Źki inovator. (Tina Laco).

     

     U povodu Mjeseca knjige, u Galeriji KIC-a u Tomislavgradu 7. studenoga 2018. u 18 sati  uprili─Źena je knji┼żevna ve─Źer. Rije─Ź je, mo┼żemo re─çi, o tradicionalnome kulturnome doga─Ĺaju koji se po ─Źetvrti put odr┼żava u Tomislavgradu, od ove godine pod nazivom Kraljevstvo rije─Źi. U njoj je sudjelovalo deset autora, ve─ç poznatih...
     U povodu mjeseca knjige Kulturno-infrmativni centar Tomislavgrad i Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne organiziraju Knji┼żevnu ve─Źer „Kraljevstvo rije─Źi“ koja ─çe se odr┼żati u Gradskoj galeriji KIC-a u Tomislavgradu – srijeda, 7. studenoga 2018. u 18 sati. Sudjeluju: Ivan Sivri─ç, Ivan Bakovi─ç, Sre─çko...
    Ovogodišnji XIX. Humski dani poezije zapo─Źeli su u Orašju. U organizaciji ogranka Matice hrvatske Orašje 22. X. odr┼żana je Posavska knji┼żevna ve─Źer uz obilnu potporu Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, a u povodu dana op─çine Orašje. Taj ponedjeljak, u 19 sati, u prepunoj dvorani hotela Navis, 16...
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Utorak, 16. listopada 2018.
    Srijeda, 03. listopada 2018.
    Petak, 28. rujna 2018.
    Srijeda, 26. rujna 2018.
    Utorak, 25. rujna 2018.
    Srijeda, 19. rujna 2018.
    Petak, 14. rujna 2018.
    Utorak, 11. rujna 2018.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 93-94