• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ČASOPIS
    ZA KNJIŽEVNOST
  • GODIŠNJA
    IZVJEŠĆA
  • GODIŠNJA
    NAGRADA
  • ČLANOVI
  • Borislav Arapović, društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne
    Trangsund, Sweden

     

    Borislav Arapović

    Rođen je 11. travnja 1935. u Bišini kraj Nevesinja, kao deveto dijete u obitelji s jedanaestero djece. Nakon pogibije oca u borbi s četničko-partizanskim napadačima 1942., obitelj se raspršila, B. Arapović je primljen u Zagreb, u Ustaški dječački zavod, koji je krajem 1944. prebačen u Njemačku, točnije u Austriju, gdje ostaje preko dvije godine, između ostalog i u engleskom logoru u Leobenu. Vraćen je u Jugoslaviju 1947., proveo mladost po dječjim domovima i internatima u Sloveniji i Hrvatskoj, vojnu obvezu odslužio na otoku Lošinju, studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u vrijeme studijske prakse studirao finski na sveučilištu u Helsinkiju, diplomirao 1965., iste godine iz političkih razloga emigrirao, nastavio studij na sveučilištu u Stockholmu, tu prešao na slavistiku i 1984. doktorirao disertacijom iz hrvatske književnosti.
    Proputovao je pedesetak zemalja, a osim u Austriji, Finskoj i Švedskoj proboravio dulje vremena i u Njemačkoj, Engleskoj i Izraelu te u vrijeme „perestrojke“ u Rusiji.

    U Stockholmu je 1973, god. utemeljio Institut za prevođenje Biblije, s djelatnošću prevođenja na seamdesetak od više od sto jezika bivšega Sovjetskoga Saveza te do 1997. god. bio ravnatelj toga Instituta. Oko petnaest godina mu je bio zabranjen ulazak u Sovjetski Savez. U jeku „perestrojke“, 1990. god., potpisao je dogovor o suradnji toga Instituta s Akademijom Znanosti SSSR, boravio u Moskvi od 1990. do 1992., gdje je otvorio ruski ured Instituta. Ruska Akademija Znanisti mu je 1996. dodijelila počasni doktorat, a 1999. je izabran za inozemnoga člana Ruske Akademije Znanosti. Za domovinskoga rata je izvješćivao u švedskim i drugim skandinavskim novinama s raznih bojišta i krajeva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – Zagreb, Osijek, Daruvar, Novi Varoš, Mostar, Bijelo Polje, „Bijeli put za Novu Bilu“, Vitez, Sarajevo i dr.). Vrsno vlada švedskim, njemačkim, engleskim, ruskim i slovenskim, služi se finskim i talijanskim. Oženjen je sa Šveđankom; šestero djece.

    Objavljene knjige:

    1. Zvončići, nizanka od 12 knjižica u stihu za djecu, Zagreb, 1977.
    2. Detskaj Biblija (Dječja Biblija), Stockholm, 1983.; zajedno s Verom Mattelmäki, na ruskom; knjiga je do 2012. god. prevedena na 45 jezika.
    3. Miroslav Krležas Den kroatiske guden Mars. Tillkomsthistoria stil genre (Hrvatski bog Mars Miroslava Krleže. Nastanak stil žanr), Stockholm, 1984., doktorska disertacija; na švedskom.
    4. Östgötasonen, Stockholm, 1988. Životopis; na švedskom.
    5. Pentateuch in Chuvash (Petoknjižje na čuvaškom), Stockholm, 1988., ur. izdanja i uvod na engleskom.
    6. Iz noćnog dnevnika, Zagreb, Samobor-Novaki, 1989., pjesme.
    7. Tamnionik, Zagreb, 1992., pjesme.
    8. Till alla tungomål och folk (Svim jezicima i narodima), Stockholm, 1993., pregled razvoja Instituta za prevođenje Biblije 1973. – 1993., na švedskom.
    9. Östgötadottern, Mostar – Stockholm, 1993., u suradnji s Linnéom Johansson, životopis, na švedskom.
    10. Kamenopis, Mostar, 1993., pjesme.
    11. Bibelns Sidenväg (Svileni put Biblije), Stockholm, 1995., povijest Instituta za prev. Biblije 1973. – 1998., na švedskom.
    12. Hrvatski mirospis 1778, Mostar, 1999., studija iz hrv. književnosti.
    13. Povratak hrvatskih pukovnija 1779, Mostar, 2000., studija iz hrv. književnosti.
    14. Krigsdimmor. Från Kroatien och Bosnien-Hercegovina 1991-1995 (Ratne magle. Iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine 1991. – 1995.), Stockholm, 2002., 312 str., zbirka piščevih objavljenih i nekoliko neobjavljenih članaka, na švedskom.
    15. Proroczi MDLXIIII, Mostar, 2002., studija iz hrvatske književnosti s preslikom prvotiska Proroka na hrv. jeziku iz 1564. god.
    16. Bibliografija perevodov Biblii na jaziki narodov Rossii, stran SNG i Baltii, Stockholm, 2003., ogledno izdanje, na ruskom.
    17. Gog i Magog hrvatski, Mostar, 2004., zbirka od 11 novela, s dodatkom 11 stihoveza iz rata 1991. – 1995.
    18. Njihovim tragom. Prvi pentekostalci u Hrvatskoj. Prinos istraživanju povijesti protestantizma u Hrvatskoj. Osijek, 2003.
    19. Prolomom, Mostar, 2005., pjesme.
    20. ________, Mostar, 2013, povijesni spjev. (Pripomena uredništvu monografije DHK HB: veći dio spjeva je već objavljen po časopisima i novinama Non sibi soli vivere ..., a proširen i dovršen izlazi o. g. kao knjiga, pod drugim nazivom, o kojem ću Vas na vrijeme izvijestiti).

    Prevedena djela su mu objavljena kao knjige na četrdesetak jezika:
    1. Nizanka Zvončići, na slovenskom (Zvončki) i srpskom, ćirilicom, Zagreb, 1977.
    2. Dječja Biblija je do 2012. g. prevedena na 45 jezika, poglavito s ruskoga na jezike bivšega Sov. Saveza, a u nekim izdanjima s dorađene hrvatske verzije (1995.) na engleski te, poradi pitanja copyrighta ilustracija, s toga neobjavljenog engleskoga prijevoda na druge jezike.
    3. Izabrane pjesme u prijevodu na engleski: B. Arapovic, Between Despair and Lamentation (Između očaja i vapaja), radno izdanje 2000. god., nakladničko izdanje Elmhurst, Il., SAD, 2002.
    4. Šest izabranih pjesama prevedenih na ruski, avarski, darginski, kumički, lakski, lezginski, nogajski i tabasaranski u zbirci: B. Arapović, Gog i Magog horvatskij, Mahačkala, 2004.
    5. Na švedski: Irrvindar. 100 valda dikter (Pustovjetrine. 100 izabranih pjesama), Stockholm, 2010., prvo izdanje je ujedno i prva knjiga na svijetu tiskana runskim pismom, drugo izdanje 2010. god. latinicom, treće izdanje 2012. latinicom.
    Pojedini pjesnički i prozni uradci su objavljeni u prijevodu na raznim jezicima po antologijama, časopisima i novinama. Pisao je i na finskom, crtice, makaronski (1964., 1965.).

    Nagrade: „Zlatna povelja“ Matice hrvatske, Zagreb, god. 2000., za knjigu Hrvatski mirospis 1778., Mostar, 1999.; godišnja nagrada DHK HB „Antun Branko Šimić“ za zbirku pjesama Prolomom, Mostar, 2005.

     

     

     
    PRETHODNE NOVOSTI
    ČASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje časopisa OSVIT:
    OSVIT 95-96/2018