• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ČASOPIS
    ZA KNJIŽEVNOST
  • GODIŠNJA
    IZVJEŠĆA
  • GODIŠNJA
    NAGRADA
  • ČLANOVI
  • NA PEGAZU BROTNJOM
    Autor: Šimun Musa
     

     Na Pegazu Brotnjom (izbor iz broćanskog pjesništva), Šimun Musa, DHK HB, Mostar(knjiženica Baština knjiga 136.) i MH ogranak Čitluk, 2017. Za nakladnike Ivan Sivrić i Andrija Stojić: Urednik Miro Petrović, a recenzetice su Marina Kljajo-Radić i Marija Vasilj.

    PROSLOV

    Poezija je misterij svijeta kao što su to i smrt i život, bez obzira koliko ti fenomeni bili vidni, sveprisutni i svakom biću svojstveni. Pjesništvo je, zapravo, dojmljivo izražena i stilotvorno oblikovana riječ u stihu i prozi koja svojom moći nadvladava granice prostora i vremena ostajući biljeg pojedinca i jednoga naroda s univerzalnim značenjem svojih odjeka na recepcijskom obzoru.

    Govoriti o pjesničkoj tradiciji Brotnja (riječ Brotnjo vjerojatno je grčkoga postanja: grč. brio+tinos > hrv. rasti+trsje ‘vinogorje’), s izuzetkom usmenog stvaralaštva i poznatih zapisa sa stećaka, sve do posljednjih desetljeća dvadesetog stoljeća, sasvim je bespredmetno (poznato je da su se prvi oblici opismenjavanja po ovim krajevima počeli uvoditi u 2. pol. 19. st.). Međutim, u nekoliko posljednjih desetljeća stasavaju pjesnici rodom ili boravištem Brotnjaci, i oni svojom brojnošću i vrijednošću djela znače istinski dobitak književnosti i kulturi uopće.

    Uistinu rijetka je pojava da se na jednome malom prostoru kao što je Brotnjo – koji najvećim dijelom zahvaća općina Čitluk – nađe tako veliki broj pjesnika. To je zbor od skoro trideset njih što se sa svih strana, iz domovine i tuđine, slijevaju u hrvatsku pjesničku maticu kao svojevrsna okrjepa našoj književnosti, ali i iznimna čast nama Brotnjacima.

    Brotnjo je zaslužilo taj dar jer je ono čin ljubavi uprispodobljen kao zavičaj martira što svojim postupcima čine djelo koje niti brane niti hvale, nego u nj vjeruju. Naknada za takav život je ljepota i dostojanstvo življeno u stvaralačkoj svetosti čovjeka čiji glas osvaja vlast nad hukom zbivanja tako da ta riječ postaje trijumf poezije nad historijom. Oživljujući arhetipske, iskonske znakove zavičaja, ovi pjesnici grade ljepšu viziju i višu spoznaju svijeta.

    Brotnjo, jedinstvena kamena zipka s pokrivkom od neba u kojoj stasava čovjek zadojen ustrajnošću, šiban burom i zalijevan znojem, vezan je lancima kvrgava trsja, a ovjenčan znakovima neugasive nade i čvrste vjere što ga i drže u uzoritosti njegove okomice i podižu epifanijskoj blizini. Kad se u ovim pjesmama i vidi zavičajni proplamsaj, najčešće to neće biti tematsko-motivskom odrednicom, nego je to, prije svega, mjera svijeta ovih pjesnika.

    Brotnjo je očuđena zemlja sunca i kamena, drače i šipkova krvoskoka što čvrsnu tijelo i bistre duh da stanište – Prozračac – ne ostane pusto, kao onemoćali svjedok prošlosti u sjeni prašnjavih knjiga, nego knjiga znaka što pokreće duh i daruje život. Ta knjiga znaka – pjesništvo – zahtijeva napor da se osvoji sva mogućnost riječi, sve ono u jezičnome potencijalu „u trenutku kad ga jedna duša ispituje o svojoj ljubavi, o svojoj patnji, o svome svijetu“, kako je mislio V. Gotovac.

    Nije mi nakana graditi precizniju vrijednosnu ljestvicu pjesništva dvadeset sedam broćanskih pjesnika zastupljenih u ovoj knjizi, nego ih kronološki poredati i prikladno posvjedočiti da je Brotnjo rodilo pjesnike – velike i male – one što neće dopustiti da zavičaj bude zaboravljen jer njihova je pjesma „čin koji prolaznost stvari preobražava u neprolaznost stiha“.

    Šimun Musa

     
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Srijeda, 14. lipnja 2017.
    Utorak, 06. lipnja 2017.
    Četvrtak, 01. lipnja 2017.
    Srijeda, 31. svibnja 2017.
    Subota, 27. svibnja 2017.
    Četvrtak, 25. svibnja 2017.
    Srijeda, 24. svibnja 2017.
    Petak, 19. svibnja 2017.
    ČASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje časopisa OSVIT:
    OSVIT 89-90/2017