• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • Razgovor s predsjednikom DHK HB Ivanom Sivri─çem za Hrvatsko slovo
    Petak, 14. o┼żujka 2014. | ─Źitanja: 1683 | Kategorija: Novosti
     

     Ivan Sivri─ç (1950.), odnedavni predsjednik Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne (DHK HB), Filozofski fakultet, odsjek za filozofiju i sociologiju, završio je u Sarajevu. Iz njegova ┼żivotopisa doznajemo da je sudjelovao u javnom ┼żivotu od studentskih dana te da je radio u prosvjeti, vojsci, javnoj sigurnosti, zdravstvu i kulturi. Uz profesionalni anga┼żman posljednjih je petnaestak godina bio glavni tajnik Matice hrvatske u Mostaru i ─Źlan brojnih povjerenstava. Uz to bio je urednik i prire─Ĺiva─Ź više Mati─Źinih izdanja (pokreta─Ź i glavni urednik ─Źasopisa Suvremena pitanja, a u jednom razdoblju suure─Ĺivao je i Motrišta (od 9. do 34. broja). Tako─Ĺer jedan je od pokreta─Źa Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH. Organizator je i sudionik znanstvenih skupova kao uvodni─Źar, referent, diskutant; ─Źlan je više uredništava.

    Objavio je knjige: Rasprave i antirasprave – Mali ogledi o Hrvatima s ovoga svijeta, Javno razmišljanje, Politika za obi─Źne ljude – Bakulina škola poštenja, te Vjerujem u Hercegovinu. Priredio više knjiga i zbornika (Pitanje iz Mostara, 2004….) te panoramski film Brotnjo taj divni krajolik. Objavljuje eseje, kratke pri─Źe, stru─Źne ─Źlanke, znanstvene rasprave te je uredio ili priredio nekoliko monografija.

    Dobitnik je ratnih priznanja prvoga reda, a iz Domovinskog rata je izašao kao pukovnik. Na posljednjoj Izvanrednoj skupštini izabran je velikom ve─çinom glasova za predsjednika DHK HB što je povod ovom razgovoru 

     

    H. S. Gospodine Sivri─çu imate bogato iskustvo djelovanja u kulturnim ustanovama, a odnedavno ste i predsjednik DHKHB. Što je presudilo da ste prihvatili tu du┼żnost?

    Sivri─ç – Posljednjih desetak godina isklju─Źivo sam vezan za kulturnu djelatnost. Profesionalno i volonterski. Me─Ĺutim na to bogato iskustvo, kako nazvaste moj trud oko kulture, ne mogu se baš osloniti. Ono bi pomoglo da ┼żivimo u sre─Ĺenom društvu gdje va┼że stabilna pravila. U ovdašnjim okolnostima, na┼żalost, nije utvr─Ĺen ni prihva─çen red va┼żnosti ni u kulturi pa imamo stanovit nered. I u tom se neredu dakako treba ┼żivjeti i nastojati otkloniti ono što smeta, omogu─çiti ono što nas o┼żivljava i uop─çe otvarati novu perspektivu. Moje iskustvo vjerojatno mo┼że pomo─çi time što otkako znam za sebe stalno se u radu suo─Źavam s lošim uvjetima pa mi sada nije neobi─Źno. Nasre─çu, dosada sam uvijek, nekim blagoslovom, kako li, nešto uspijevao spasiti, a nešto i pokrenuti. Oni koji su me nagovarali da prihvatim vode─çu ulogu u Društvu mislili su da sam sretne ruke i bili uporni dok nisam pristao. Prihva─çaju─çi tu odgovornost morat ─çu suzbiti vlastite spisateljske porive i više vremena posvetiti Društvu. I eto i zao sam, pored ostalog, prihvatio prili─Źnu odgovornost za sudbinu Društva.  

     

    H. S. S kojim se problemima DHK HB suo─Źava danas. Ho─çe li Vaše bogato iskustvo djelovanja u društvenim ustanovama pomo─çi da Društvo odgovori na izazove ovoga vremena?

    Sivri─ç - Polo┼żaj Društva ve─ç dulje vrijeme nije dobar. Pod pritiskom sveprisutne financijske krize ne vidjevši nikakva izlaza bivša predsjednica Marina Kljajo Radi─ç dala je ostavku. Nakon 20 godina relativno uspješnog djelovanja DHK HB bilo pred gašenjem. Osobno smatram da je gašenje Društva nedopustivo. Kada znate da u njemu djeluju poznati akademici, sveu─Źilišni profesori i renomirani pisci ─Źija su djela do┼żivjela uspjeh i izvan granica Bosne i Hercegovine te va┼żni pisci koji su zastupljeni u antologijama i ─Źitankama i koji svojim djelima zaslu┼żuju pozornost, onda bismo svi trebali biti ponosni što takvo Društvo imamo. Ono svojim djelovanjem pridonosi, a moglo bi još više pridonositi hrvatskom kulturnom ugledu i civilizacijskom statusu. DHK HB je rezultatima nedvojbeno pokazalo smisao svoga djelovanja i opravdanost postojanja. A što to ne vide ljudi koji su preuzeli odgovornost za sudbinu ove zajednice i ne razumiju vrijednosti za koje se Društvo zala┼że i koje stvara ne mo┼żemo ni razumjeti niti prihvatiti. Kad je to tako, onda imamo temeljni problem da odgovorni kadrovi u svome poduzetni─Źkom zanosu ignoriraju gotovo sve zahtjeve koji ne donose dnevnu korist pa tako zanemaruju i zahtjeve Društva za minimalnim sredstvima. Navikli na svakovrsne neugodnosti naši knji┼żevnici ─çe i dalje vrijedno raditi i ne gubiti samopoštovanje te strpljivo odgovarati na izazove vremena. I ja s njima, naravno.

     

    H. S. Kako zapravo pobijediti materijalnu oskudicu?

    Sivri─ç – Nasre─çu postoji još dovoljno odgovornih ljudi koji prepoznaju vrijednost kulture i knji┼żevnoga rada posebno. Vjerujem kako ─çe u idu─çem razdoblju biti više razumijevanja  za probleme Društva. Me─Ĺutim, ─Źinjenica je da se slu┼żbeno, to jest prora─Źunom, ne podr┼żava rad Društva, a kad je tako onda imate maglovitu perspektivu. Mi ─çemo nastojati da naša ustanova bude javno i sustavno potpomagana, da ima stavku u dr┼żavnim prora─Źunima uvjereni da je DHK HB va┼żan subjekt koji mo┼że i treba pridonositi ukupnom boljitku zajednice. Naravno, mi se ne zanosimo kako se sve mo┼że riješiti nedostaju─çim novcem. Problemi su duboki i višestruki. Ne vjerujemo da jedan lijek mo┼że lije─Źiti sve bolesti pa tako ni sama nov─Źana sredstva ne ─çe biti dovoljna da DHK HB diše punim plu─çima. Zato ─çemo se potruditi i oko još nekih stvari.

     

    H. S.   Primjerice!

    Sivri─ç - Morat ─çemo jasnije predstaviti naš polo┼żaj i status; ono što sada jesmo i što bismo morali biti s obzirom na naše poslanje. Prije svega Društvu se ve─ç du┼że vrijeme name─çe status neke epizodne udruge, a njegova je uloga bitno nacionalnog karaktera i va┼żnosti. Hrvatski du┼żnosnici u Bosni i Hercegovini u koje se moramo uzdati po prirodi stvari, ne razumiju dovoljno što je to nacionalno društvo. U nametnutoj op─çoj medijskoj galami koja nas zapljuskuje nekakvom multikulturom u srazu tobo┼żnjih etni─Źkih skupina, malo se tko pita kako to „multi“ mo┼że uop─çe postojati ako nema temelja – kulture. Tu je još i „sveta krava“, dr┼żava koja se ne smije dijeliti i td. Mi naprotiv, smatramo kako ova dr┼żava BiH (kao i svaka dr┼żava) mora u svom temelju imati ustanove, kao nositelje konstitucije. Ina─Źe, što bi se to moglo konstituirati. Drugim rije─Źima, Hrvati u BiH moraju imati ustanove preko kojih ─çe njegovati i razvijati svoj identitet doprinositi zajednici u koju ulaze, odnosno putem tih ustanova konstituirati tu zajednicu. Ustanove u kulturi ─Źine pravi sadr┼żaj i nacionalnog identiteta i konstituiranja dr┼żave. To su  kulturalne (nacionalne) institucije: kazalište, knji┼żnica, muzej, akademija, arhiv, galerija i tako redom sve do društava kao što je DHK HB (likovnjaka, glazbenika itd.). Te smo ustanove u Herceg Bosni imali, a sada Hrvati od svega u BiH imaju samo Hrvatsko narodno kazalište, a i ono ne postoji kao nacionalno, nego pola je gradsko (Grad Mostar), a pola ┼żupanijsko (HN┼Ż). Ostale ustanove su ugašene (arhiv, muzej, knji┼żnica…) ili se u nekoj fazi završnoj fazi odustalo od njihova osnivanja. DHK HB je utemeljeno u HZ Herceg Bosni i ono je osnivanjem Federacije BiH trebalo biti tretirano kao tzv. zate─Źeni aran┼żman, a nije. Mi smatramo da bez hrvatskih institucija u BiH ne ─çe biti ni Hrvata u Bosni i Hercegovini, a ni Bosne i Hercegovine bez Hrvata. Ovo ─çemo stalno govoriti hrvatskim politi─Źarima, ostalim politi─Źarima i me─Ĺunarodnoj zajednici. Ne mogu re─çi tko je odgovoran za gašenje hrvatskih institucija, a da svi smo odgovornim nema spora.

     

    H. S. Me─Ĺu prvim ciljevima DHK HB jest razvijati i afirmirati hrvatski jezik te se zalagati za raznolik i kontinuiran napredak hrvatske knji┼żevnosti. Zapa┼żeno je Vaše javno o─Źitovanje o javnoj uporabi hrvatskog jezika i druga o─Źitovanja.

    Sivri─ç – Ciljevi i zada─çe DHK HB jasno su definirani u Statutu. Tu su jasno istaknute te┼żišne to─Źke: hrvatski jezik, napredak hrvatske knji┼żevnosti, valorizacija i skrb o slobodi knji┼żevnog stvaralaštva te utjecaj na oblikovanje kulturne politike. Ako se ovi ciljevi imaju u vidu, onda je jasno da ─çemo podupirati sve inicijative o afirmaciji hrvatskog jezika pa i onu Matice hrvatske koja se odnosi na njegovu javnu uporabu.

    Naše javno pismo u vezi s time imalo je veliki odjek u ovdašnjoj javnosti i dobilo je sna┼żnu potporu ─Źlanova DHK HB, ali i obi─Źnih ljudi. Ovdje spominjem jednu potporu kao primjer i ilustraciju toga odjeka. Pismo potpore je glasilo ovako: „Dragi predsjedni─Źe, ovo što ti radiš je sjajno. Ne znam na koji na─Źin, uop─çe i za ubudu─çe, bra─çi (u Hrvatskoj) re─çi, kako bi bilo kad bi slu┼żbeno i nas ovamo (u BiH) ozbiljno uzimali u obzir kad se pri─Źa o jeziku. Nekako nam do─Ĺe da nam ga tamo kao propišu na receptu pa ga (ovdje) mi pijemo kao lijek. A ja bih da se skupa pije i da se skupa propisuje.“ Na┼żalost, ovaj naš podupiratelj je bio u pravu. Mi nismo poslije dobili nikakvo o─Źitovanje Matice, a ni ikoga drugoga iz Hrvatske o našoj potpori. No mi smo svoju du┼żnost obavili.

     

    H. S. Prije toga objavljeno je Javno pismo o polo┼żaju hrvatskog naroda i hrvatskog jezika u BiH. Podsjetite naše ─Źitatelje na razloge i povod?

    Sivri─ç – Javno pismo o polo┼żaju hrvatskog naroda u BiH je rezultat rasprave na Izvanrednoj skupštini DHK HB. Društvo se moralo o─Źitovati o tom pitanju i to je povod. O razlozima nikoga ne treba posebno uvjeravati jer je potreba javnog govora o polo┼żaju Hrvata u BiH o─Źevidna. Mi ne smatramo da je polo┼żaj Hrvata isklju─Źivo politi─Źko pitanje pa da nitko osim politi─Źara o tome ne treba govoriti. Osobno mislim da je va┼żna i dnevna politika, ali sam uvjeren da se polo┼żaj nacionalne zajednice mora primarno sagledavati kroz  polo┼żaj njezine kulture, odnosno njezinih kulturalnih institucija, što je uvijek mjera uspješnosti svake politike. U tom kulturalnom miljeu je i DHK HB. Knji┼żevnici ne trebaju i ne ─çe odre─Ĺivati te┼żišta i zadavati smjerove djelovanja hrvatskoj politici u BiH, niti pretendiraju na neku ekskluzivnu ulogu, ali sigurno mogu pridonijeti boljitku na mnogim podru─Źjima; to mislimo i tako radimo.

    H.S. Pokrenuli ste tribinu „Knji┼żevni susreti“. Ona je jedan segment prisutnosti DHK HB u javnosti. No koliko ona mo┼że utjecati na oblikovanje kulturne politike? Kolika je njezina snaga, koliko je sna┼żan glas za prostor cijele BiH?

    Sivri─ç – Tribina DHK HB „Knji┼żevni susreti“ je zapravo nastavak „Op─çe kulturne tribine“ koja je bila pokrenuta 2008. i ubrzo se ugasila. Ni danas nisu otklonjeni uzroci tadašnjega gašenja, no moramo tra┼żiti formu kojom ─çemo biti više prisutni u javnom ┼żivotu. Kolika je snaga takvog oblika, vidjet ─çemo. Prvi rezultat nas ohrabruje da idemo dalje. No trebat ─çe nam beskrajno strpljenje i jaka volja, jer op─çi kulturni i uop─çe društveni ambijent nam ne ide naruku.

    U tom ambijentu se krije više razloga za loše uvjete rada DHK HB, ali i drugih kulturalnih ustanova.

    Prvi je u tome što je tribina prili─Źno daleko od vode─çih medija u BiH. Mo┼żemo pouzdati tek u neke internetske portale i lokalne medije. U javne servise gotovo da nemamo pristupa. S te strane smo vrlo hendikepirani i takvo stanje ─çe se teško promijeniti.

    Drugo, status kulture u BiH nije riješen na odgovaraju─çi na─Źin. Sva mjerodavnost glede kulture je u ┼żupanijama kojih ima deset u F BiH, u kojoj djeluje Ministarstvo kulture koje je Ustavni sud proglasio neustavnim, ali ono raspola┼że sa znatnim sredstvima i u skladu op─çim neredom ima svoju mre┼żu raspodjele tih sredstava preko fondacija, zavoda i javnih poziva. Presuda Ustavnoga suda se, me─Ĺutim,  ne provodi i sve funkcionira kao i prije presude. Zanimljivo je da ─Źak i oni koji tra┼że provedbu Odluke Ustavnog suda apliciraju na javne pozive toga ministarstva nadaju─çi se da ─çe dobiti kakva sredstva i tako mu daju legitimitet.

    Kad se tome doda, kako je kulturalna politika u programima sve do jedne politi─Źke stranke, ne samo onih s hrvatskim predznakom, tako oskudno predstavljena da je to sramota objaviti, onda mo┼żemo znati gdje smo.

    Tako─Ĺer je ote┼żavaju─çi moment je što ovdašnje tzv. nevladine organizacije nude obrasce iz razvijenih europskih zemalja, kao tobo┼że jedini mogu─çi na─Źin financiranja kulture, odnosno, da same kulturne ustanove priskrbljuju sredstva za vlastitu djelatnost. Taj bi na─Źin dokraj─Źio ionako slabašne DHK HB, kao i mnoge druge kulturne ustanove.

    E sada, budimo pametni pa u tom ambijentu utje─Źimo na oblikovanje kulturne politike. Teško, teško. Znamo mi da su prošla vremena u┼żivanja na „dr┼żavnim jaslama“, to ne tra┼żimo, ali znamo da DHK HB nema status ustanove poput onih u bivšim kolonijalnim dr┼żavama, a nismo valjda ni kolonija.   

     

    H. S. Društvo objavljuje i ─Źasopis Osvit?

    Sivri─ç – Mora se odati priznanje mojim prethodnicima koji su uspjeli objaviti vrijednih 76 brojeva Osvita. U ovim okolnostima to je ravno podvigu. Tako─Ĺer, Društvo ima svoju internetski stranicu (http://www.dhkhb.org/ na kojoj je mogu─çe bez pla─çanja ─Źitati internetsko izdanje Osvita. Taj naš ─Źasopis za knji┼żevnost, kulturu i društvene teme, izlazi ─Źetiri puta godišnje, a poradi ušteda nekada se uprili─Źi i ─Źetverobroj. Nema sumnje da je ─Źasopis do┼żivio stanoviti ugled i rado se ─Źita. Dakako, ima još prostora za njegovu potpuniju afirmaciju. Plan je da u─Ĺe u presti┼żne baze podataka, (na pr. CEEOL i druge) pa kako je prema našim pravilima predsjednik urednik svih izdanja u Društvu, tako i Osvita, morat ─çe se pobrinuti za provedbu plana. Uz Osvit, DHK realizira još dva središnja programa: „Šimi─çeve susrete“ i „Humske dane poezije“ te niz drugih programa lokalnoga zna─Źenja, Ne zanosimo se da ─çemo time presudno utjecati na kulturnu politiku u BiH, ali se optimisti─Źno nadamo da ─çe „naša mala kap“ bar malo pomo─çi.

     

    H.S. Dugogodišnjim ste glavnim tajnikom Matice hrvatske u Mostaru. Urednik ste brojnih naslova i sudjelovali ste u organizaciji mnogih priredba – Dana Matice hrvatske Mostar - Mostarskog prolje─ça itd.  Kako gledate na djelovanje Matice hrvatske tijekom proteklog razdoblja? Biste li što mijenjali u koncepciji?

    Sivri─ç – Kad je moj mukotrpni (ne┼żeljeni) izlet u politiku završio, ponudio sam svoje „usluge“ Matici hrvatskoj u Mostaru i izabran sam za glavnog tajnika Ogranka. Stjecajem okolnosti našao se skladan tim i krenuli smo dinami─Źno. To je ono pionirsko vrijeme u kojemu je Matica preuzela teret odr┼żavanja i njegovanja hrvatskog nacionalnog ponosa, kada su sve hrvatske ustanove u BiH bile u „autu“. Jedno vrijeme taj naš ogranak je bio najaktivniji kulturni subjekt (!), ne samo u ┼żupaniji, nego i u (Federaciji) BiH. Imamo podatke da smo u jednom razdoblju bili organizatori preko 80% svih kulturnih manifestacija u HN┼Ż i sve su bile iznimno posje─çene i uspješne. Primjerice, kad vam na jedan koncert ozbiljne glazbe do─Ĺe preko tisu─çu ljudi u gradu u kojemu nikada prije nije izvedena nijedna operna predstava, onda se mo┼że znati da ste pogodili pravu stvar. K tome još poticali su nas dojmovi, recimo, Zagreba─Źkih solista koji su iznena─Ĺeni vrlo korektnom publikom i uop─çe prijmom u Mostaru (da ne spominjem stvaratelje od Japana do Kanade, a spomenut ─çu samo neke ovdašnje autoritete: Vjekoslava Šuteja, Ivu Pogoreli─ça, Moniku Leskovar, Ivicu Šari─ça, Ivana Aralicu, Luku Paljetka, Jevrema Brkovi─ça i druge) i svi su ┼żeljeli ponovo do─çi i nastupati. Nisam siguran da se to mo┼że ponoviti, a ni masovno posje─çene promocije knjiga na kojima je nekada bilo preko 300 posjetitelja i tako redom. To je me─Ĺutim, manifestacijski dio, no imamo bogatu nakladni─Źku djelatnost; dva ─Źasopisa (Motrišta – dvomjese─Źnik koji je profilirao kao primarno knji┼żevni ─Źasopis  i Suvremena pitanja – šestomjese─Źnik, kao znanstveni) i još preko sto naslova djela eminentnih autora. Naš je ogranak postavio petnaestak spomenika u Mostaru i uredio dva parka sa spomenicima jedinim bh nobelovcima (Andri─çu i Prelogu) i A. B. Šimi─çu.

    Nisam više glavni tajnik u Matici, ali sam još u Predsjedništvu Ogranka. U programima Matice bi malo što mijenjao, mo┼żda bi malo reducirao programe s jasnim ciljem odr┼żavanja i ako je mogu─çe poboljšanja kvalitete programa. Jer taj tempo treba izdr┼żati.        

     

    H. S. Pokreta─Ź ste i glavni urednik ─Źasopisa Suvremena pitanja, ─Źasopisa za prosvjetu i kulturu, ─Źiji je nakladnik Matica hrvatska. Tko ─Źini uredni─Źki, a tko autorski krug, kako Suvremena pitanja odra┼żavaju kulturni identitet hrvatskoga naroda u BiH?

    Sivri─çSuvremena pitanja su preuzela ime edicije Hercegova─Źke franjeva─Źke provincije od prije II. svjetskog rata (zvala se Savremena pitanja). Dobivši dopuštenje od Provincije za uporabu imena ┼żeljeli smo popuniti nakladni─Źku prazninu u prosvjetnoj publicistici. Matica nikada nije, koliko je poznato, izdavala ─Źasopis pedagoške, didakti─Źke i metodi─Źke tematike. Tako je ideja pala na plodno tlo i ─Źasopis je rastao do, danas, 16-og broja. Otprije tri broja izlazi u suizdavaštvu s Fakultetom prirodoslovno matemati─Źkih i odgojnih znanosti Sveu─Źilišta u Mostaru i nalazi se u CEEOL-ovoj bazi podataka. ─îlanci se podvrgavaju recenziji i kategoriziraju prema me─Ĺunarodnoj klasifikaciji. Imamo kompetentno uredništvo i impozantan Znanstveni savjet ─Źasopisa. Sve se lijepo mo┼że vidjeti na http://www.maticahrvatska-mostar.ba/ /bibliografija je u10./11. dvobroju, 2011./; suradnici dolaze iz BiH, R Hrvatske, a ima pokoji i iz drugih zemalja. Domet utjecaja ovoga ─Źasopisa je ome─Ĺen njegovim karakterom. Ciljana skupina, kojoj je namijenjen su škole koje rade na hrvatskom jeziku u BiH, ali se nismo htjeli zatvarati, nego smo omogu─çili suradnju i korištenje ─Źasopisa svima koji ┼żele sura─Ĺivati i imaju dobre nakane. ─îasopis objavljuje ─Źlanke isklju─Źivo na hrvatskom jeziku i dakako, odra┼żava dio identiteta Hrvata u BiH te nastoji na potvr─Ĺivanju toga identiteta. Ocjenu kvalitete našega rada prepuštam drugima.  

     

    H. S. Brojna su prosvjetna i kulturna pitanja o kojima se promišlja, raspravlja, na koja se tra┼że odgovori, pa i ona politi─Źke naravi, presudna za opstanak Hrvata u BiH. Što biste istaknuli u ovom trenutku?

    Sivri─ç – Kad je Luka Modri─ç igrao u HNK Zrinjskom dao je jednu izjavu koju moram parafrazirati, da naime, onaj tko je igrao u bh ligi i pre┼żivio, mo┼że igrati u svakoj ligi na svijetu. Ne znam je li to istina, ali vidim da se Luka dobro snalazi u madridskom  kraljevskom klubu. Nije puno druk─Źije ni na „knji┼żevnom igralištu“. Ovdje najprije treba pre┼żivjeti, a onda ─çemo vidjeti gdje ─çemo „igrati“.

    Dobro ste rekli kako pred nama stoje brojna pitanja na koja se tra┼że odgovori. Me─Ĺutim, ne mo┼żemo u sva ni zaviriti. Mo┼żemo re─çi da smo u širokoj rijeci s mnogo brzaka i opasnih vrtloga u kojima se za─Źas mo┼że svatko izgubiti, a „ploviti se mora“.

    Kratki osvrt na ukupnu situaciju u BiH ─çe mo┼żda pomo─çi da se razumije bar osnovno. Podsjetimo se da je BiH konstituirana (zna─Źi sastavljena) od tri naroda (i gra─Ĺana), kako piše u Ustavu. Ona, dakle, nije podijeljena… nego sastavljena. Kad se analizira nešto, onda se dijeli da bi se uop─çe lakše razumjelo taj sadr┼żaj. Po mome mišljenju bolje bi bilo da se ne „preska─Źe sastavljenost“ i da se prati taj logi─Źni red organizacijskih oblika. To zna─Źi da se mora najprije riješiti nacionalno pitanje. Nema šanse da ─çe se u BiH riješiti ijedno pitanje dok se ne riješi nacionalno, a ono se gura pod tepih i uvijek se nanovo pojavi kao mnogoglava neman.

    Najbolje bi bilo da se, kao i u ve─çini zemalja u svijetu, poštuje pravilo organizacije po nacionalnom klju─Źu (ne etni─Źkom, jer Hrvati nisu etni─Źka skupina u BiH, nego formirana nacija). Dakle, hrvatska federalna jedinica je za Hrvate  (i druga dva naroda) jednostavno i provjereno rješenje (naravno uz obvezne mehanizme zaštite etni─Źkih ili nacionalnih prava manjina u svim jedinicama). Takva rješenja funkcioniraju u svijetu, manje-više uspješno (bolja nismo vidjeli).

    Motre─çi aktualitet moramo se upitati: Ili se Hrvati ne tretiraju kao nacija ili odgovorni ne razumiju ili ne ─çe da se problem rješava. Tako─Ĺer, treba re─çi kako je pri─Źa o „tre─çem entitetu“ potrošena, kao i entitetsko ure─Ĺenje (tri naroda – dva entiteta; ili kako se mo┼że zvati dr┼żava koja je pola federacija a pola republika, a da ne bude samo zemljopisni pojam?!). Sada, gotovo nakon dva desetlje─ça nadmudrivanja svih sa svakim i sve dubljeg propadanja, u svakom pogledu, ─Źini se da je došlo vrijeme za razbijanje predrasuda da su Bosanci glupi i Hercegovci primitivni, sada kada nametnuta me─Ĺunarodna rješenja dr┼żavu BiH ─Źine sve gorom; ne bi li pokušali svi shvatiti da iz labirinta treba potra┼żiti izlaz, kad se ve─ç nije uspjelo ubiti levijatana. Nije sramota vratiti se na ulaz, ali jest besciljno glavinjati, štoviše, pogubno je. Na ulazu u labirint, ─Źini mi se, još stoji Cutileiro-ov plan. Nije li na tom tragu i Rezolucija Europskog parlamenta?

    Mo┼żda bismo u tim okvirima mogli razumnije promišljati, raspravljati i tra┼żiti odgovore na kulturna i prosvjetna pitanja presudna za opstanak Hrvata u BiH.    

     
    Napisao/la: Mira ─ćuri─ç
     
    Komentari na ─Źlanak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napiši komentar:
     
    Vaše ime:
    (obvezno)
    E-mail:
    (obvezan)
    Komentar:
    Unesite rije─Ź "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 97-98/2019