• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • Tribina KNJI┼ŻEVNI SUSRETI A. G. MATO┼á - STO GODINA POSLIJE
    Srijeda, 19. o┼żujka 2014. | ─Źitanja: 1474 | Kategorija: Novosti
     

     

    U povodu 100. godišnjice od smrti knji┼żevnika A. G. Matoša na Filozofskom fakultetu Sveu─Źilišta u Mostaru, a u organizaciji Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg-Bosne i spomenutog fakulteta odr┼żana je tribina Knji┼żevni susreti pod nazivom "A. G. Matoš - 1914. - 2014. - sto godina poslije".

    Na tribini su sudjelovali prof. dr. Antun Lu─Źi─ç i Ivan Sivri─ç, predsjednik DHK H-B, te ─Źlanovi Dramske skupine Filozofskog fakulteta.

    Ivan Sivri─ç je rekao kako je tribina organizirana u okviru knji┼żevnih susreta i kako smatra da ''Antun Gustav Matoš kao prvo pero hrvatske moderne to višestruko zaslu┼żuje''.

    ''Matoš je prijelomnica u hrvatskoj knji┼żevnosti koja je omogu─çila pojavu Tina Ujevi─ça, Krle┼że i drugih okomica hrvatske knji┼żevnosti'', rekao je Sivri─ç.

    Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne tako─Ĺer je odlu─Źilo darivati dio knjiga Filozofskom fakultetu Sveu─Źilišta u Mostaru.

    ''Ovo je naš skromni doprinos. Naravno da to nije nešto mnogo, ali eto jedna gesta, jer su oni nama izašli u susret ustupaju─çi nam ovaj prostor u ''pola bijelog dana'' kako se to ka┼że. I njima hvala za to'', kazao je Sivri─ç.

    Sivri─ç je rekao kako ─çe knji┼żevna tribina nastaviti s radom, te ─çe se vjerojatno odr┼żavati svakih mjesec dana.

    ''Mogu slobodno najaviti tribinu o Lucijanu Kordi─çu, povodom stote obljetnice njegovog ro─Ĺenja. Ovdje bismo na jednom prigodnom mjestu vjerojatno postavili plo─Źu, njemu u ─Źast'', rekao je Sivri─ç.

    Na današnji dan, 1914. godine u Zagrebu je umro Antun Gustav Matoš, hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist, putopisac.

    Matoš je središnja osoba hrvatske moderne, te radikalne inovacije hrvatske knji┼żevnosti koja se ubrzano europeizirala i modernizirala, apsorbiravši suvremena strujanja od simbolizma, modernizma, impresionizma i ostalih pokreta, s oslonom na francusku knji┼żevnu kulturu od Baudelairea do Mallarmea, Barresa i Huysmansa.

    Esteticizam i umjetni─Źke norme su postali primarnim kriterijem vrjednovanja, dok je nacionalni i društveni anga┼żman, dotle prakti─Źni jedini credo, ostalo uklopljen u cjelovitiju vizuru zada─çe hrvatskih pisaca, koji od Matoša nadalje nisu (osim u komunisti─Źkom razdoblju) mogli gajiti prete┼żito utilitaristi─Źki odnos spram umjetni─Źkoga stvaralaštva.

    U knji┼żevnost je ušao 1892. pripoviješ─çu "Mo─ç savjesti", koja nazna─Źuje po─Źetak razdoblja moderne. U nekoliko navrata pisao je o svojemu poimanju poetike proznog stvaralaštva te o svojim literarnim uzorima.

    Dok je novele, putopise, kriti─Źke ─Źlanke i feljtone pisao i objavljivao usporedo od samog po─Źetka svojega pisanja, poezijom se kontinuirano po─Źeo javljati u ─Źasopisima dosta kasno, tek oko 1906. godine, i do kraja ┼żivota napisao je u svemu 80-ak pjesama.

    Matoš je umro od karcinoma grla, ostavivši iza sebe dvadesetak što tiskanih, što neobjavljenih knjiga: od pripovijedaka, feljtona i putopisa, do pjesama, kritika i polemika.

     
    Napisao/la: Bljesk.info
     
    Komentari na ─Źlanak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napiši komentar:
     
    Vaše ime:
    (obvezno)
    E-mail:
    (obvezan)
    Komentar:
    Unesite rije─Ź "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 97-98/2019