• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • Ponedjeljak, 12. svibnja 2014. | ─Źitanja: 1446 | Kategorija: Novosti
     

    IVAN ARALICA, DOBITNIK ŠIMI─ćEVE NAGRADE

    Na završnoj manifestaciji 51. Šimi─çevih susreta u jednu cjelinu su bila ukomponirana tri programa. Sve─Źana akademija posve─çena Antunu Branku Šimi─çu, dodjela knji┼żevne nagrade „A. B. Šimi─ç“ i nastupi knji┼żevnika.
    Prigodno predavanje je odr┼żao akademik Josip Bratuli─ç, koji je biranim rije─Źima, kompetentno i na radost prisutnih izrekao sa┼żeto ono što je velikoga pjesnika odlikovalo i u─Źinilo ga i danas vrlo aktualnim.
    Knji┼żevne nagrade za mlade pjesnike koji još nemaju nijednu objavljenu knjigu dodijeljene su ─Źetiri, prema uzrastima i tu nagradu dodjeljuje Op─çina Grude.
    Knji┼żevnu nagrada „Antun Branko Šimi─ç“ za 2014. godinu gospodinu Ivanu Aralici za roman Japund┼że u nakladi Školske knjige iz Zagreba uru─Źio je predsjednik DHK HB, koje tu nagradu i dodjeljuje.
    Završna priredba 51. Šimi─çevih susreta ove je godine okupila niz va┼żnih knji┼żevnih imena iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ─Źije je stvaralaštvo predstavljeno. To su bili ─Źlanovi DHK HB: Ivan Sivri─ç, (Mostar), Joso ┼Żivikovi─ç (Posavina), Amir Brka (Tešanj) i Diana Burazer (Ljubuški, Zagreb), te Danijel Na─Źinovi─ç (Pula), Pajo Kani┼żaj (Zagreb) iz R Hrvatske. Uz njih koji su i slu┼żbeno predstavljeni program je pratilo više ─Źlanova DHK HB, ─Źlanova DHK iz Hrvatske, te brojni poklonici Šimi─çeve poezije iz javnog i kulturnog ┼żivota Hercegovine i Dalmacije.
    Posebnu je pozornost izazvao izaslanik visokog pokrovitelja gosp. Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora, ina─Źe poznati saborski zastupnik Goran Mari─ç (podrijetlom Gru─Ĺanin) koji je pozdravio nazo─Źne prigodnim govorom.
    O središnjoj temi ove priredbe Knji┼żevnoj nagradi Antun Branko Šimi─ç treba naglasiti i sljede─çe:
    Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne dodijelilo je godišnju nagradu za najbolje knji┼żevno ostvarenje koje je objavljeno od 1. svibnja 2013. do 1. travnja 2014. godine. Natje─Źaj za dodjelu ovogodišnje nagrade raspisan je 7. velja─Źe 2014. godine. Na natje─Źaj se prijavilo dvadeset osam autora, a poslali su trideset knji┼żevnih djela.
    Prosudbeno povjerenstvo koje je nakon pomnog ─Źitanja i du┼żne raš─Źlambe prou─Źilo pristigla djela, te je na─Źinilo slijede─çi u┼żi izbor djela od kojih ─çe jedno biti nagra─Ĺeno:

    1. Ivan Aralica, Japund┼że, roman
    2. Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene knji┼żevnosti
    3. Ivan Golub, Pohod milosti, izabrane pjesme
    4. Luko Paljetak, Razlozi za nepovjerenje u sustav obrane od tu─Źe, pjesme
    5. Bo┼żidar Prosenjak, Prva kravata, roman
    6. Milko Valent, Umjetne suze, roman

    S obzirom na veliki broj prijavljenih autora i na izuzetnu kvalitetu pristiglih djela, Povjerenstvo je u daljnjem postupku izdvojilo dvije knjige: Pohod milosti Ivana Goluba, me─Ĺu zbirkama poezije te Japund┼że Ivana Aralice, me─Ĺu proznim ostvarenjima.
    Upravni je odbor slijede─çi ponu─Ĺene prosudbe jednoglasno odlu─Źilo prihvatiti tako─Ĺer, jednoglasni prijedlog Povjerenstva da godišnju nagradu dodijeli Ivanu Aralici za roman Japund┼że, koji je objavljen u listopadu 2013. godine u izdanju poduze─ça Školska knjiga iz Zagreba.
    U obrazlo┼żenju Odluke o knji┼żevnoj nagradi „Antun Branko Šimi─ç“ navodi se uz ostalo da je Ivan Aralica (Promina, 1930.) u romanu Japund┼że iz pozicije sveznaju─çega pripovjeda─Źa pratio ┼żivotni put nesretne djevoj─Źice Stane Antolovi─ç iz ┼Żep─Źa, kojoj su za vrijeme rata neprijateljski vojnici obeš─Źastili i ubili majku, kojoj su kasnije ubili baku, oca i strica te je ostala gotovo sama na svijetu, a spas je pronašla u Hrvatskoj.
    Roman Japund┼że autor je kompozicijski ostvario u dva dijela. Prvi se dio doga─Ĺa u Srednjoj Bosni, u ┼Żep─Źu i njegovoj okolici, u vrijeme naj┼żeš─çih sukoba koje je donio rat devedesetih godina prošloga stolje─ça, a drugi je dio vezan za mirnodopsko razdoblje, za Zagreb i ┼żivot u njemu. Oba su dijela povezana likom Stane Antolovi─ç, jedanaestogodišnje djevoj─Źice, u prvome dijelu, i odrasle djevojke, studentice, u drugome dijelu, osobe koja je iz ┼żepa─Źkoga kraja izbjegla ogrnuta japund┼żetom koje joj je na rastanku darovala baka, zavjetovavši ju da se od toga toploga kaputa ne odvoji dok ne ispuni svoj zavjet i njihovu pogodbu.
    Arali─Źina pripovjedna tehnika i u drugim je njegovim romanima podrazumijevala epsku širinu, odnosno zala┼żenje duboko u detalje. Takvo pripovijedanje pokazuje majstora, ono je dar koji je dijelom uro─Ĺen, ali i godinama razvijan. Siguran i sna┼żan u svojoj re─Źenici, on i u romanu Japund┼że nepatvorenom svje┼żinom pred ─Źitatelja iznosi povijest jednoga ┼żivota, kazuje o stradanjima, ali i o izbavljenju, u opise vješto ume─çe dijaloge i slika svijet onakvim kakvim ga vidi.
    Arali─Źinu re─Źenicu ina─Źe obilje┼żava poslovi─Źnost i narodna mudrost, koju je on rado umetao u svoje kazivanje. Sada je njegovo kazivanje inverzija, govor u obliku izravnoga, iskrenoga obra─çanja, citatnost…
    Romanom Japund┼że Aralica je spojio svoj govor o Bosni s govorom o Hrvatskoj; pokazao je da ta dva govora ne moraju biti odvojena, da se oni pro┼żimaju, supostoje, a to zna─Źi prelijevaju se jedan u drugi, zajedno postoje.
    Umjetni─Źkom vizijom ┼żivota prikazanom u romanu Japund┼że Ivan je Aralica ponovno potvrdio da je sve prošlo temelj budu─çemu, da je narodna mudrost potka znanstvenim istinama i da je ┼żivot iznad svega, ono što se ne smije osporavati, što se njeguje i ─Źuva i što posjeduje i daje smisao. Roman Japund┼że, kada se na─Ĺe u rukama ─Źitatelja, donijet ─çe mu viziju stvarnosti, one u koju smo ve─ç utkali svoje dane, ali i one od koje tkamo dane koji ─Źine našu sadašnjost i kojom ─çe biti istkana naša budu─çnost. Aralica je zaista vješt tka─Ź na knji┼żevnome razboju, a ono što on istka ima ne samo trenutnu, ve─ç neprolaznu vrijednost.

    Na┼żalost, mediji nisu prepoznali va┼żnost ovoga jedinstvenog kulturnog doga─Ĺaja. A da su bili prisutni mogli su izvijestiti o savršeno organiziranoj manifestaciji u kojoj se pokazalo dostojanstvo kulture i ponos na pjesnika koji je ispjevao one sna┼żne stihove. Op─çina Grude, i Matica hrvatske Grude te Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, organizatori manifestacije, svoju su du┼żnost prema pjesniku i prema vlastitom identitetu pokušali ispuniti, a indolentna sedma sila ovoga puta je bila ispod razine onih na─Źela o kojima neprestano galami.
    I. S.
     

     
     
    Komentari na ─Źlanak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napiši komentar:
     
    Vaše ime:
    (obvezno)
    E-mail:
    (obvezan)
    Komentar:
    Unesite rije─Ź "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 97-98/2019