• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • KNJI┼ŻEVNA TRIBINA DHK HB
    Petak, 10. o┼żujka 2017. | ─Źitanja: 807 | Kategorija: Novosti
     

     
    U Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB nastavljamo s knji┼żevnim susretima u sklopu kojih u Knji┼żevnoj srijedi predstavljamo stvaralaštvo ─Źlanova Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne.


    U srijedu 15. o┼żujka 2017. (u 12.00 sati u Otvorenoj ─Źitaonici DHK HB u HDHS Kosa─Źa, Trg hrvatskih velikana bb) predstavljeno knji┼żevno stvaralaštvo knji┼żevnika Mije Toki─ça, ─Źlana ─îasnog suda DHK HB.

    U Knji┼żevnoj srijedi sudjelovali su još Blanka Kraljevi─ç i Ivan Sivri─ç. Voditelj programa je knji┼żevnik Ivan Bakovi─ç.

    Mijo Toki─ç (14. velja─Źe 1951.,Kongora kod Tomislavgrada) - više godina radio kao srednjoškolski profesor u Tomislavgradu, a nakon demokratskih izbora 1990. i u vrijeme Domovinskog rata i poslije rata obnašao je va┼żne politi─Źke du┼żnosti. Za poeziju nagra─Ĺivan je na „Duvanjskim danima kulture“, DDK, (dva puta) i nagradom Hrvatskog slova i Hrvatske kulturne zaklade „Dubravko Horvati─ç“ (tre─ça nagrada). Dosad je objavio sljede─çe zbirke pjesama: „Knjiga nemira“, Zagreb, 1990.g. „Drago kamenje“, Mostar, 2000.g. „Oteto sunce“, Mostar, 2006.g. „Sjaju li zvijezde“, Mostar, 2009.g. „Uspinjanja“, Mostar, 2013.g. Moj kam, Mostar2016.

    Mijo Toki─ç se zahvalio Blanki Kraljevi─ç, koja je o njegovoj poeziji govorila uglavnom u superlativu. Zahvalio se i ostalim nazo─Źnim knji┼żevnicima koji su pisali i govorili o njegovoj poeziji, Marku Toki─çu, Marini Kljajo-Radi─ç, Ivanu Sivri─çu, kao i voditelju tribine Ivanu Bakovi─çu koji je rekao da su sve Toki─çeve pjesme dobre koje su objavljene. Mijo Toki─ç istaknuo je kako se voli slu┼żiti parafrazom Maka Dizdara  Pišem malo, ─Źini mi se da pišem dobro, volio bih da pišem još manje i još bolje. Nadalje je rekao da  ima nekoliko pjesama napisanih, a koje nisu objavljene, "jednostavno ne znam kad ─çu sljede─çu pjesmu napisati jer se pjesma ne mo┼że napisati po htjenju ili narud┼żbi ve─ç po inspiraciji kada ona do─Ĺe, a ho─çe li ona do─çi i ho─çu li objaviti još jednu knjigu to ja sada ne znam". Toki─ç se osvrnuo na obljetnicu smrti Antuna Gustava Matoša, Dekleraciju o hrvatskom jeziku, te o pravu na hrvatsku nacionalnu televiju.

     S Mijom Toki─çem sam se dogovorio da ne govorim o njegovu stvaralaštvu, nego o zna─Źajnom povijesnom datumu kojemu i on svojim ukupnim djelom svjedo─Źi istaknuo je Ivan Sivri─ç, predsjednik Društva.  Kako ovih dana (17. o┼żujka 1914.) pada obljetnica smrti Antuna Gustava Matoša podsjetimo se rije─Źi Antuna Šoljana u povodu 50. obljetnice na Matoševu grobu:
    „Došli smo da tra┼żimo da nam oprostiš što nismo imali dovoljno snage, hrabrosti, nesebi─Źnosti, da izabravši tvoj poziv izaberemo i sudbinu koja mu pripada. Došli smo da nam oprostiš za svaki slabi trenutak. Da nam oprostiš što su nam jezici omlohavjeli i otupjeli i što nismo ─Źesto imali ni toliko petlje da glasno ponavljamo tvoje rije─Źi. Da nam oprostiš što smo od po─Źetka izabrali manje bogove no što si ih ti izabrao, nadaju─çi se manjoj slu┼żbi a ve─çoj nagradi.“
    Ovo bi mogla biti dobra slika „stanja svijesti“ hrvatskih intelektualaca, prvenstveno knji┼żevnika, u vremenu koje je prethodilo Deklaraciji o nazivu i polo┼żaju hrvatskoga knji┼żevnog jezika.
    Vrijeme je prigodno da se podsjetimo na ovu povijesnu izjavu koja je sastavljena 9. III. 1967. u Matici hrvatskoj (a objavljena je 17. o┼żujka 1967. u Telegramu) koju je potom prihvatila ve─çina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i potpisao ve─çi broj javnih i kulturnih djelatnika. Njome se zahtijevao ravnopravan polo┼żaj hrvatskog jezika u jugoslavenskoj federaciji, slobodno oblikovanje hrvatskog jezika u skladu s hrvatskom tradicijom te puna afirmacija hrvatskog jezika u svim sferama ┼żivota. Deklaracija je osu─Ĺena od komunisti─Źkih vlasti, a mnogi njezini potpisnici bili su sankcionirani. Kolektivni potpisnici, da se ne zaborave, su sljede─çe ustanove:
    Matica hrvatska
    Društvo knji┼żevnika Hrvatske
    PEN-klub, Hrvatski centar
    Hrvatsko filološko društvo
    Odjel za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
    Odjel za suvremenu knji┼żevnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
    Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
    Institut za knji┼żevnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
    Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zadru
    Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
    Katedra za povijest hrvatskog jezika i dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
    Katedra za jugoslavenske knji┼żevnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru
    Katedra za stariju hrvatsku knji┼żevnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
    Katedra za noviju hrvatsku knji┼żevnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
    Institut za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
    Institut za nauku o knji┼żevnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
    Staroslavenski institut u Zagrebu
    Društvo knji┼żevnih prevodilaca Hrvatske

    Prema Berislavu Jandri─çu nepobitno je utvr─Ĺeno da su jezgru sastavlja─Źa Deklaracije (komisiju) sa─Źinjavali: Miroslav Brandt, povjesni─Źar, Radoslav Kati─Źi─ç, lingvist, Tomislav Ladan, knji┼żevnik, Slavko Paveši─ç, lingvist i Vlatko Pavleti─ç, knji┼żevnik, kao i Dalibor Brozovi─ç, lingvist, Vjekoslav Kaleb, knji┼żevnik, Slavko Mihali─ç, pjesnik i Jakša Ravli─ç, predsjednik Matice hrvatske (MH).

    Ovaj je doga─Ĺaj izazvao mnogo bure, a zapravo je predstavljao prekretnicu u osvještavanju i ovdašnje hrvatske inteligencije koja se tada definitivno osokolila glede móre Be─Źkog dogovora (1850.).
    Ali na jezi─Źnu depresiju hrvatskog jezika je, još 27. rujna 1944. godine, prosvjeduju─çi protiv uporabe administrativnog jezika savezne uprave, koji se nametao republi─Źkim organima u Hrvatskoj, upozoravao Vladimir Nazor,

    „Ja kao Hrvat i predsjednik hrvatske dr┼żave ne mogu /šutjeti/.
    /.../ /Z/aveli /ste/ jezik beogradske ─Źaršije. Vi ga name─çete i
    /.../ na teritoriju hrvatske dr┼żave. Nas Hrvate to vrije─Ĺa i /.../
    /d/ok ste ovdje /.../ imate pisati hrvatski. Sve što iz Hrvatske
    izlazi i u nju ulazi mora biti na hrvatskom jeziku.“

    Danas nas nasre─çu ne pritiš─çe Novosadski dogovor, jer danas ovdje u BiH postoje institucije koje ponosno isti─Źu da djeluju na hrvatskom jeziku, od medija, preko javnih ustanova, Sveu─Źilišta do ─Źak akademija. Samo nam je ┼żao što se ni u 17 ogranaka MH nigdje još ne obilje┼żi taj datum, a i slu┼żbeni zaštitnici hrvatskog identiteta se slabo sje─çaju prijelomnog datuma od prije 50 godina. Vjerojatno imaju prje─Źega posla.
    Ja kao predsjednik Društva koje ima prvi cilj – razvijati i afirmirati hrvatski jezik poru─Źujem:

    Dixi et salvavi animam meam! (Rekoh i spasih dušu svoju)!

     
     
    Komentari na ─Źlanak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napiši komentar:
     
    Vaše ime:
    (obvezno)
    E-mail:
    (obvezan)
    Komentar:
    Unesite rije─Ź "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 97-98/2019