• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • ODR┼ŻANO JAVNO PREDAVANJE HRVATSKI JEZIK, JU─îER I DANAS
    ─îetvrtak, 25. svibnja 2017. | ─Źitanja: 144 | Kategorija: Novosti
     

     U povodu 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i polo┼żaju hrvatskoga knji┼żevnog jezika i 175. obljetnice osnutka Matice hrvatske u Zagrebu u organizaciji HAZU BiH, Sveu─Źilišta u Mostaru, Filozofskog fakulteta, Matice hrvatske Mostar i DHK HB, akademik Šimun Musa odr┼żao je na Filozofskom fakultetu u Mostaru javno predavanje pod nazivom „Hrvatski jezik ju─Źer i danas (s bosanskohercegova─Źkoga motrišta)“.

    Musa po─Źinje tako što naglašava kako je ─Źovjeku materinski jezik domovina gdje god on ┼żivio. „Samo jezikom baštinimo i slijedimo znanja i postignu─ça naših pre─Ĺa i samo u tom – hrvatskome jeziku – naslijedit ─çe nas naši potomci. Jezik i knji┼żevnost su najpotpunija slika jednoga naroda: predstavljaju tradiciju, ali i aktualno stanje donose─çi društvenu, politi─Źku, ekonomsku, kulturnu, znanstvenu, eti─Źku i etni─Źku sveukupnost narodnoga bi─ça“, kazao je akademik Musa.

    U svom predavanju polaze─çi od najstarijih pisanih spomenika na hrvatskome jeziku, brojnih srednjovjekovnih pisanih ┼żanrova i rodova preko renesansnih i kasnijih djela do novovjekovnih, govori o kontinuiranom razvitku hrvatskoga jezika. U toj periodizaciji jezika na šest razdoblja, posebno je izdvojio neka od njih ukazuju─çi na njihovu va┼żnost s obzirom na budu─çu standardizaciju hrvatskoga jezika.

    Prvo bi se razdoblje odnosilo na vrijeme od pojave Baš─Źanske, odnosno Huma─Źke plo─Źe, 10.-11. stolje─çe pa sve do 15. stolje─ça što predstavlja njegovo rano doba kada se hrvatski jezik ostvaruje kao jezik pismenosti i knji┼żevnog po─Źetništva i kada se koristi pismo glagoljica, a jezik tog vremena zvao se staroslavenskim. Drugo razdoblje predstavlja jezik 16. stolje─ça kada je naša knji┼żevnost do┼żivjela najviši domet u cijeloj knji┼żevnoj povijesti, a to je hrvatska renesansna knji┼żevnost. Tre─çe razdoblje je u doba 17. i u prvoj polovici 18. stolje─ça u kojem dominira franjeva─Źka knji┼żevnost Bosne Srebrene koja dr┼żi na okupu podru─Źje Slavonije, Bosne, Huma i Dalmacije na kojim se prostorima i prostirala ta franjeva─Źka provincija. Ta okupljenost po okomici od Jadranskog mora do Budima okuplja sve štokavske Hrvate što ─çe imati presudnu ulogu u formiranju hrvatskog standardnog jezika. Vrijeme 17. i 18. stolje─ça, zapravo vrijeme protureformacije (katoli─Źke obnove) kad se Vatikan vrlo pragmati─Źno odnosio prema širenju vjere i obrazovanja koriste─çi i narodni jezik bit ─çe va┼żno i za Hrvate kao katoli─Źki narod. Pored ostalih zasluga formirat ─çe se Akademija hrvatskog jezika ve─ç 1595. godine, ─Źija je zada─ça izdavanje ud┼żbenika na hrvatskom jeziku i organiziranje nastave koju ─çe izvoditi nastavnici poznavatelji hrvatskog jezika, ne samo za Hrvate nego i za strance. S takvom zada─çom nastaje i Kaši─çeva gramatika Institutionum linguae illyricae libri duo1604. godine, a kasnije i njegov rje─Źnik i druga djela u kojima on jezik tih dijela naziva bosanskim, što zapravo predstavlja njegov izbor štokavskoga naddijalekta kao temelja hrvatskog jezika. Otvaraju se i Isusova─Źke humanisti─Źke škole u Hrvatskoj, a Vatikan posredstvom Dru┼żbe Isusove skrbi i nadzire uporabu hrvatskoga jezika u školama. Posebno su va┼żni „papinski dekreti“ iz 1622./23. kojim se osniva Katedra za ilirski jezik, izri─Źito po nalogu papa Grgura XV. i Urbana VIII., a kada hrvatski jezik ulazi u uporabu u cijeloj Europi me─Ĺu šest slu┼żbenih jezika, o ─Źemu posljednjih desetlje─ça pišu povjesni─Źari jezika i kulture, posebice dr. Stjepan Krasi─ç.

    Krajem 18. i po─Źetkom 19. stolje─ça ─Źetvrto je razdoblje u kojemu ─çe se pojaviti novoštokavština ikavsko-ijekavskog tipa uskoro i kao dominantan oblik jezika, a ─Źime po─Źinje proces cjelovitije standardizacije. Dvadesetih godina 19. stolje─ça otpo─Źinje preporodno-ilirsko razdoblje vo─Ĺeno Gajevim konceptom koje ─çe i─çi u nastojanju daljnjeg jezi─Źnog ujedna─Źavanja. Na┼żalost, unato─Ź djelovanja svih hrvatskih filoloških škola 19. stolje─ça ipak ─çe prevladati hrvatski vukovci svjedo─Źe─çi jezi─Źni unitarizam velikosrpskoga okusa.

    Dvadeseto stolje─çe u vrijeme i prve i druge Jugoslavije nastavit ─çe praksu jezi─Źne unitarizacije na štetu razvoja hrvatskoga knji┼żevnog jezika, smatra Musa. Premda je u posljednjoj Jugoslaviji, nakon AVNOJ-a, odobrena slu┼żbena uporaba ─Źetiri jezika (srpski, hrvatski, slovenski, makedonski) ubrzo ─çe Novosadski dogovor iz 1954. naglasiti kako je „narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan jezik“. Ta mu─Źna prisila, veli profesor, zapravo nije nikada prihva─çena od znatna broja hrvatskih pisaca što je osobito posvjedo─Źila Deklaracija o nazivu i polo┼żaju hrvatskog knji┼żevnog jezika iz 1967. godine polu─Źivši izniman prinos daljem razvoju hrvatskoga jezika.

    „Danas je Ustavom i zakonom riješeno statusno pitanje i hrvatskoga jezika, ali njegovo stvarno stanje u Bosni i Hercegovini nije u povoljnoj situaciji. Premda se vjeruje u zakonska rješenja, ─Źudnovate ideje, posebice oblici jezi─Źne unitarizacije nesmiljeno udaraju na slu┼żbenu uporabu hrvatskoga jezika. Stoga Bosna i Hercegovina kao višenacionalna zajednica triju konstitutivnih naroda i triju ravnopravnih jezika treba i u zakonskoj regulativi i u jezi─Źnoj teoriji i praksi, na svim razinama, ─Źuvati nacionalne i duhovne te─Źevine brane─çi se od svih unitaristi─Źkih tendencija zbog kojih bi sve strane pa i dr┼żava bile na gubitku“, zaklju─Źio je profesor Musa.

     
     
    Komentari na ─Źlanak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napiši komentar:
     
    Vaše ime:
    (obvezno)
    E-mail:
    (obvezan)
    Komentar:
    Unesite rije─Ź "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    Utorak, 15. kolovoza 2017.
    Utorak, 08. kolovoza 2017.
    Utorak, 08. kolovoza 2017.
    Ponedjeljak, 31. srpnja 2017.
    Ponedjeljak, 31. srpnja 2017.
    Srijeda, 26. srpnja 2017.
    Subota, 22. srpnja 2017.
    Petak, 14. srpnja 2017.
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 89-90/2017