• NASLOVNICA
  • O NAMA
  • KNJIGE
  • ARHIV
    NOVOSTI
  • OSVIT - ─îASOPIS
    ZA KNJI┼ŻEVNOST
  • GODI┼áNJA
    IZVJE┼á─ćA
  • GODI┼áNJA
    NAGRADA
  • ─îLANOVI
  • OSAMNAESTI SUSRET HRVATSKE IZVANDOMOVINSKE LIRIKE
    Utorak, 17. srpnja 2018. | ─Źitanja: 221 | Kategorija: Novosti
     

    Osamnaesti susret ─Źlanova udruge Hrvatska izvandomovinska lirika, koja okuplja pjesnike i sve koji njeguju hrvatski jezik i kulturu, odr┼żan je u srpnju 2018. u Bosni i Hercegovini. Na zadovoljstvo sudionika susreta kao i organizatora Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istra┼żivanje posljedica totalitarizama BiH, te suorganizatora Društva hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne i Ogranka Matice hrvatske u ─îitluku, susret je privukao veliku pozornost javnosti.
    Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istra┼żivanja posljedica totalitarizama u koordinaciji s voditeljima muzeja, gvardijanima samostana, predsjednicima ostalih udruga uklju─Źenih u ovaj projekt kao i ostalim kulturnim i turisti─Źkim djelatnicima anga┼żiranim na realizaciji istog, te predstavnicima institucija osmislilo je plan puta i program u ovom ─Źetverodnevnom boravku hrvatskih pjesnika koji su doputovali iz cijeloga svijeta u Bosnu i Hercegovinu. U ─Źetiri dana ljubitelji pisane rije─Źi posjetili su Me─Ĺugorje, ─îapljinu, Domanovi─çe, Po─Źitelj, Mostar, Humac, Ljubuški, Kravice, ─îeveljušu, Etno selo Me─Ĺugorje, Maj─Źino selo Bijakovi─çi, Š─çit, Ramu, Masnu luku, Blidinje, Risovac i Široki Brijeg, gdje su se nadahnuti prirodnim ljepotama, povijesnim vrjednotama i nacionalnim ponosom.
    Doma─çini su se istinski potrudili gostima pjesnicima iz cijeloga svijeta, od kojih su ve─çina prvi put u Bosni i Hercegovini, prikazati od arheoloških do bogatih riznica samostanskih galerija i muzeja, kao i knji┼żnica, s posebnim naglaskom na povijesne ─Źinjenice i zapostavljenu istinu iz hrvatske povijesti posljednja dva stolje─ça.
    Prvog dana posjete program je otpo─Źeo u ─îapljini, gdje su pred spomen plo─Źu na kojoj su uklesana imena ┼żrtava Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i ┼żrtve Domovinskog rata, pjesnici polo┼żili vijenac i upalili svije─çu daju─çi po─Źast i zahvalu svima koji su dali ┼żivote u o─Źuvanju hrvatskog tla.
    U ─îapljini su ih do─Źekali ispred Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata HN┼Ż gospodin Dragan Mandi─ç i ostali ─Źlanovi, te ispred Zalo┼żbe kralj Tomislav Perica Jurkovi─ç, Pero Markovi─ç i Stjepan Šutalo.

    Ispred Spomenika hrvatskoj slobodi, djelo akademskog kipara Kuzme Kova─Źi─ça, ─Źlanovi udruga napravili su zajedni─Źku fotografiju, a nakon toga posjetili su Hrvatski kulturni centar u ─îapljini, nezavršenu dvoranu za kazalište, te galeriju, a tako─Ĺer i objekt u Potkosi, Dubrave gdje se nalazi veliki broj umjetni─Źkih djela koje je Zakladi darovao Vjeko Bo┼żo Jarak, sve─çenik i profesor.
    Tako─Ĺer, pjesnici HIL-a posjetili su i Mogorjelo, jedinstveni arheološki muzej iz rimskog doba, koji spada u najljepša zdanja kasne anti─Źke kulture u cijeloj Bosni i Hercegovini. A nakon obilaska ─îapljine, posjetili su i Po─Źitelj. Doma─çini pjesnicima bili su knji┼żevnici Anita Martinac i Grgo Mikuli─ç, ─Źlanovi DHK HB, te je za vrijeme obilaska spomenika kulture govorili o povijesnim znamenitostima i kulturnom naslije─Ĺu. Obilaze─çi dolinu Neretve na putu prema Blagaju i Mostaru, nezaobilazan je bio odmor u restoranu Romansa, koji je zagrljen vinogradima pru┼żio okrjepu i oku i tijelu.
    Franjeva─Źka crkva i samostan u Mostaru nezaobilazani su u posjeti kroz Mostar, a o tome je nadahnuto govorio fra Ante Mari─ç, voditelj franjeva─Źke knji┼żnice. Koliko puta je Samostan i Crkva u Mostaru kroz stolje─ça bili meta napada te satiranja vjere i naroda, ali je baš kako danas i izgleda, sa svojim ponosnim najve─çim crkvenim tornjem u BiH, ostao je uspravan u nebo zagledan. Dosljedan u svojoj opstojnosti.
    Stari most na Neretvi je UNESCO-va svjetska baština a u svojoj ljepoti simbol je boli i bremena vremena. Nametnuta egzoti─Źnost koja je doselila iz nekih drugih djelova svjeta pretvaraju─çi ga u turisti─Źku destinaciju daje neki svoj šarm za─Źu─Ĺenoj zelenookoj Neretvi, koja tu pod mostom u zagrljaj prima Radobolju.
    Tragaju─çi za istinom na putevima prošlosti, suo─Źavaju─çi se s vjetrovima koji pušu sa istoka i zapada, te zagledani u prostor i vrijeme pjesnici su istog dana izrazili svoje emocije lirikom na pjesni─Źkoj ve─Źeri u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa─Źe. Nesvakidašnja pjesni─Źka ve─Źer, ispunjena emocijom i sna┼żnim izri─Źajem ljubavi prema zavi─Źaju, domovini, narodu, podsvjesnom istinom i na poseban na─Źin iseljeni─Źkim temama – ─Źe┼żnji za rodnom ku─çom, nevinoš─çu djetinjstva, boli rastanka, ali i o onim op─çeljudskim – smislu ┼żivota, ljubavi, prolaznosti i vjeri, pištala je u ispunjenoj dvorani Galerije kraljice Katarine Kosa─Źa.

    Okupili su se pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike i pjesnici iz Društva Hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne: ┼Żeljka Marija ─îorak (Vancouver, Kanada), Nasja Boškovi─ç Mayer (Saint Louis, SAD), Ivanka Saboli─ç Rukavina (Kent, SAD), Mate Tafra (Lausanne, Švicarska), Suzana Tkal─Źi─ç (San Pedro, SAD), Ivan ┼Żupa (Be─Ź, Austrija), Nadica La Rosa (Farum, Danska), Pero Rotim (Innsbruck, Austrija), Ana Petrovi─ç (Be─Ź, Austrija), Angie Luburi─ç (Australija), te Ivan Sivri─ç, Miljenko Stoji─ç Mi─ça, Joso ┼Żivkovi─ç Soja, Grgo Mikuli─ç, Marina Kljajo Radi─ç, Ivan Vrlji─ç, Marela Jerki─ç Jakovljevi─ç, Antun Lu─Źi─ç, Ivan Bakovi─ç i Anita Martinac iz Bosne i Hercegovine, sa ostalim prijateljima podupirateljima HIL-a.
    Glazbom su ve─Źer obogatile Vivaldijeve simfonije koje je izveo guda─Źki kvartet Simfonijskog orkestra Mostar. Moderatorica, ujedno i nositeljica organizacije bila je Anita Martinac, na ─Źiji su poziv pjesnici i doputovali iz svih krajeva svijeta. Organizatori ove knji┼żevne ve─Źeri su Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istra┼żivanje posljedica totalitarizama u BiH i Društvo hrvatskih knji┼żevnika Herceg Bosne, koji su sudionicima dodijelili zahvalnice uz prigodan zbornik Lirikom do istine i vinom, dar vinarije Podrum Andrija. Zadovoljna publika na koncu programa zapjevala je sa pjesnicima stare hrvatske pjesme i zahvalila se gostima na dolasku u Mostar.

    Slijede─çeg dana pjesnici su posjetili Humac, Franjeva─Źki samostan i ┼Żupu sv. Ante Padovanskog, gdje su ostali zadivljeni spoju sakralne i suvremene umjetnosti o kojima im je govorio gvardijan samostana fra Dario Dodig. Bogati fundus zbirke umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka zapanjio je posjetitelje jer su pronašli velika imena hrvatske umjetnosti. Ujedno se u franjeva─Źkom samostanu nalazi i najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. u kojem je izlo┼żena i Huma─Źka plo─Źa iz XII stolje─ça, najstariji o─Źuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku na podru─Źju Bosne i Hercegovine.
    Puni dojmova nakon posjete Humcu pjesnici i gosti uputili su se na daleko poznate slapove Kravice, u mjestu Studenci kod Ljubuškog. Biserna rijeka Trebi┼żat svojom prpošnoš─çu privukla je veliki broj turista, te su se nakon njenog posjeta pjesnici premjestili nešto ju┼żnije na Trebi┼żatu i to na ─îeveljuši, gdje su uz riblje specijalitete, okrjepljuju─çi strujni vjetar s rijeke i dobru kapljicu nastavili dru┼żenje. Istog dana u poslijepodnevnim satima pjesnici su posjetili i bajkovito Etno selo u Me─Ĺugorju, a u ve─Źernjim satima u Maj─Źinom selu u Bijakovi─çima kraj Me─Ĺugorja uprili─Źena je i druga knji┼żevna ve─Źer sa šti─çenicima i ostalim gostima. Na pjesni─Źkoj ve─Źeri su pred spomenikom fra Slavka Barbari─ça na otvorenom uz nje┼żna svjetla govorili stihove te predstavili se svojim ┼żivotnim crticama svaki od pjesnika. Organizator ve─Źeri fra Andrija Stoji─ç, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u ─îitluku, zahvalio se pjesnicima na dolasku i darovao ih probranim vinom i knjigama.

    Tre─çeg dana boravka u Bosni i Hercegovini pjesnici HIL-a posjetili su Ramu, Franjeva─Źki samostan na Š─çitu, gdje ih je do─Źekao doma─çin gvardijan fra Andrija Jozi─ç. Uz rije─Źi dobrodošlice, gvardijan je s puno ljubavi govorio o samostanu i crkvi kroz povijest njihovog postojanja i stradavanja. Vatra i voda, usud su i simboli stradanja Rame i Ramljaka kroz povijest. Rama je grobnica hrvatskoga naroda jer samo u srpnja 1942. ─Źetnici su zaklali više od tisu─çu ljudi o ─Źemu svjedo─Źi spomen plo─Źa sa imenima ┼żrtava.


    Dive─çi se etnografskom muzeju koji zaslu┼żuje veliku pozornost šire javnosti jer je ─Źuvar kulturnog blaga ovih prostora, ali i odli─Źno mjesto za edukaciju i odmor. Impresionirani svim vi─Ĺenim pjesnici su ┼żeljeli doznati što više o ovom zapostavljenom hrvatskom biseru.
    Putem prema Blidinju, pjesni─Źki trubaduri uputili su se u Masnu luku. Oaza mira u najljepšim zelenim bojama kako ugodnim oku tako i plu─çima, koje su se uzbu─Ĺeno nadimale ostavljaju─çi prisutne bez daha svojom ljepotom. Fra Petar Krasi─ç, voditelj ku─çe molitve u Poljima u Masnoj luci, proveo je goste kroz crkvu i galeriju te predstavio umjetnike koji su sudjelovali u izgradnji istog.
    Ru─Źak u Hajdu─Źkim vrletima, nakon svje┼żeg planinskog zraka, bio je prava okrjepa a nakon toga posje─çen je i grob Dive Grabov─Źeve na Risovcu i ste─Źci.
    Putem kroz Posušje, a prema Širokom Brijegu, pjesnici su kratko se zadr┼żali na Ko─Źerinu. Dolaskom u Franjeva─Źki samostan Široki Brijeg, jednom od najva┼żnijih duhovnih objekata na širem podru─Źju, koje je svojom vjerom ostalo ve─çe od zidova koje su palili i rušili partizani 1945. pjesnici su stekli potpunu sliku koliko je ┼żrtve podnio hrvatski narod na ovom svom vjekovnom ognjištu. Kroz samostan galeriju i sklonište u kojem su ubijeni i spaljeni franjevci proveli su ih fra Vendelin Kara─Źi─ç i fra Miljenko Stoji─ç, koji su tako─Ĺer darovali goste vrijednim knjigama.
    S koliko ljubavi i odricanja stvarana je domovinu, s kojim ┼żarom i ponosom za nju se borilo i ginulo i s kojom vjerom i voljom još za nju dišemo, pokazalo u ostatku ve─Źeri kada su po povratku u Me─Ĺugorje zajedno sa svojim doma─Źinima bodrili i navijali za Hrvatsku reprezentaciju u nogometnoj utakmici na Svjetskom prvenstvu, kad se sre─ça nije mogla izraziti samo stihovima nego suzama sre─çe ...
    Posljednjeg dana boravka u Hercegovini, uz svetu misu i odlazak na Brdo Gospina ukazanja, pjesnici su iskoristili i za osobne molitve i zahvale. Osamnesti susreta HIL-a utisnuo je trajne pe─Źate u liriku, koja tek treba da pote─Źe i koja ─çe se razliti diljem svijeta ispunjena ljubavlju prema hrvatskom jeziku i svome narodu.
    Anita Martinac
     

     
     
    Komentari na ─Źlanak:
     
    Trenutno nema komentara.
     
    Napiši komentar:
     
    Vaše ime:
    (obvezno)
    E-mail:
    (obvezan)
    Komentar:
    Unesite rije─Ź "POTVRDA" za verifikaciju:
     
     
    PRETHODNE NOVOSTI
    ─îASOPIS OSVIT
    Najnovije izdanje ─Źasopisa OSVIT:
    OSVIT 93-94